Više od 464.000 učenika danas ponovno kreće na nastavu. Broj osnovaca približan je lanjskom, oko 310.000, dok je ove godine broj srednjoškolaca veći za desetak tisuća: prema službenim podacima, lani su u srednjim školama bila 143.544 učenika, a u ovoj nastavnoj godini ih je oko 154.400. Uz to što je riječ o prvoj nastavnoj godini koja nakon dvije prošle počinje bez epidemioloških mjera, prema najavi ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, dvije su ključne novosti - uvođenje nacionalnih ispita za oko 39.500 učenika osmih razreda te postupno uvođenje jednosmjenske nastave u osnovne škole.
U 14 zgrada po jedan učenik
Kako najavljuje, za malo više od mjesec dana bit će raspisan natječaj za gradnju škola, s ciljem prelaska svih osnovnih škola u Hrvatskoj u jednu smjenu, što je organizacijski preduvjet za uvođenje najavljene cjelodnevne nastave. - Najveća reforma bit će kada sve škole prijeđu na jednu smjenu.
To je ogroman kvalitativni iskorak u obrazovanju i preduvjet za bilo kakve bitnije promjene. Raspisivanje natječaja predviđeno je za jesen. Konačan datum kada će sve osnovne škole raditi u jednoj smjeni ovisit će o postupcima javne nabave koje će provoditi županije i gradovi te o dinamici radova. Ako ne bude većih problema, vjerujem da bismo 2027. godine mogli imati jednosmjensku nastavu. Do sada je najveći problem bio novac, koji smo sada osigurali i nemamo opravdanja za neuspjeh - kaže ministar.
Naime, iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti osigurano je 2,3 milijarde kuna, a prema informacijama iz Ministarstva, u završnoj je fazi definiranje kriterija i objava poziva. Oko 60 posto osnovaca pohađa škole u dvije smjene, njih 37 posto je u školama s jednom smjenom, a 2,56 posto učenika ima trosmjensku nastavu. Čak 75 posto srednjoškolaca ima organiziranu nastavu u dva turnusa, a njih 25 posto u jednom. U prošloj školskoj godini prosječan broj učenika (osnovnih i srednjih škola) po razredu iznosio je 17,25, uz ogromna odstupanja ovisno o lokacijama škola. Primjerice, jedna od brojem učenika najvećih osnovnih škola u Hrvatskoj je ona u Pazinu s 1283 učenika, a prema podacima Ministarstva, 14 školskih zgrada u prošloj je školskoj godini imalo samo jednog učenika. Riječ je o područnim osnovnim školama u manjim mjestima.
Gradnja vrtića
Istodobno službene statistike za prošlu školsku godinu pokazuju da je manje od deset upisanih učenika bilo u ukupno 392 područne školske zgrade u Hrvatskoj (pri čemu je ukupno 1115 područnih škola), a prosjek broja učenika po razredu u njima je bio - 4,59. Nadalje, manje od 20 učenika po školi bilo je u ukupno 697 područnih zgrada, s prosječno šest učenika po razredu. Podaci o stanju u novoj školskoj godini bit će poznati nakon 30. rujna. Ideja je Ministarstva da predškola postane početak obaveznog obrazovanja, i to najkasnije od školske godine 2024./2025. Na javni poziv za gradnju i dogradnju vrtića težak 1,22 milijarde kuna stigle su 322 prijave. Za gradnju i opremanje novih vrtića prijavljeno je 155 projekata, a ostale prijave odnose se na adaptacije i opremanja. Plan je da kurikulum programa predškole bude pripremljen u idućoj godini, kada je u planu i otvaranje novih poziva za gradnju i dogradnju vrtića.
NACIONALNI ISPITI ZA OSMAŠE
Sve učenike osmih razreda ove školske godine očekuje polaganje nacionalnih ispita. Riječ je o oko 39.500 učenika, a polagat će ispite iz osam predmeta: hrvatskog jezika, stranog jezika, matematike, povijesti, geografije, biologije, fizike i kemije. Također, nacionalni ispiti provodit će se za učenike petih razreda, ali samo u 81 školi, i to iz hrvatskog, matematike te prirode i društva. - Nakon što nacionalni ispiti budu provedeni u punom opsegu, uz baze podataka o obrazovanju koje već imamo, služit će nam kao alat da detektiramo slabosti i prednosti postojećeg sustava, koji onda možemo unaprijediti na temelju činjenica, a ne nečijeg dojma, što se često do sada događalo - kaže ministar Fuchs te dodaje da uskoro očekuje rezultate analize tzv. Škole za život, uvedene za mandata bivše ministrice Blaženke Divjak. (M.L.)