Nakon više od mjesec dana od početka nove školske godine, još uvijek najveći dio škola, njih 84,03 posto, ili 1142, radi prema A-modelu, što znači da je većina učenika i nastavnika u učionicama bilo pod maskama, bilo uz pridržavanje potrebnog razmaka – pokazali su podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja od ponedjeljka.
Međutim, očito je da od početka školske godine lagano pada broj obrazovnih ustanova koje rade prema tome modelu, jer, podsjetimo, na startu 2020./2021. školske godine prema A-modelu nastavu je počelo nešto manje 92 posto škola.
Za B-model (mješoviti oblik nastave, dio djece na nastavi u školi, a dio kod kuće, pa se rotiraju nakon nekoliko dana) u početku se odlučilo oko osam posto škola, a u ponedjeljak je takav model primjenjivalo 90 škola, ili njih 6,62 posto.
Međutim, porastao je broj škola koje su prešle na C-model (nastava na daljinu/online nastava), i to s 0,56 posto na početku školske godine (sedam škola) na današnjih 1,25 posto, ili 17 škola.
Osim ta tri osnovna modela, dio škola počeo je s primjenom svojevrsnih "podmodela" ili "kombinacijama kombinacija".
Naime, kako bi ipak zadržali što više djece u učionicama unatoč pogoršanju epidemiološke situacije na svome području, škole su počele kombinirati ova tri bazna modela.
Tako danas imamo 75 škola (5,52 posto) koje rade prema kombinaciji A i C modela, što znači da dio učenika iste škole (najčešće su to najmlađi od 1. do 4. razreda osnovne škole) nastavu prati u učionicama, a učenici viših razreda, od 5. do 8., u potpunosti na daljinu, od kuće.
Ali, ima i onih koji su se odlučili na kombinaciju A i B modela, a takvih je 35 škola (ili 2,58 posto). U njima dio učenika/razreda u cijelosti dolazi na nastavu u škole, dok se, najčešće u predmetnoj nastavi, "cijepaju" razredi pa dio učenika iz istog razreda nastavu jedan tjedan ili tri dana prati u školi, a drugi dio razreda od kuće, pa se zatim izmjenjuju.
– Od početka školske godine imperativ je da učenike, uz poštovanje sigurnosnih i protuepidemijskih mjera, što više držimo na nastavi u školi. Predložili smo tri osnovna modela, ali je školama ostavljena mogućnost da, sukladno epidemiološkoj situaciji, doslovno mogu izabrati i kombinirati modele na razini pojedinog razreda. Školama ćemo i dalje omogućiti takav fleksibilan sustav, naravno ovisno o epidemiološkoj situaciji – objašnjavaju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od ponedjeljka, u samoizolaciji je 4846 djece, od kojih je njih 3800 školske dobi od sedam do 19 godina. Ukupno 342 djece pozitivno je na koronavirus, među njima 288 u dobi od sedam do 18 godina. Pod zdravstvenim nadzorom je 139 prosvjetnih djelatnika, od kojih je 106 u samoizolaciji, a 33 na liječenju u kući ili u bolnici.
Upute ostaju iste
Najnovije mjere koje je u ponedjeljak objavio HZJZ nisu obuhvatile osnovne i srednje škole, što znači da će se u odgojno-obrazovnim ustanovama i nadalje primjenjivati dosadašnje upute, pa tako i one o ne/nošenju maski – potvrdila nam je prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
Tako najmlađi učenici, oni od 1. do 4. razreda osnovne škole, i dalje nisu obvezni nositi maske na nastavi, dok ih učenici od 5. do 8. razreda moraju imati ako u učionicama nije moguće osigurati razmak od 1,5 metara, a u srednjim školama od dva metra.