StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetopreza nikad dosta

Tuberkuloza i ospice na pragu Hrvatske, liječnica nam otkriva koja je dječja populacija u najvećem riziku

Piše Javorka Luetić
14. siječnja 2023. - 11:00

Povodom vijesti da je u Srbiji zabilježeno grupiranje tuberkuloze kod djece, te nekoliko slučajeva ospica - pitali smo prof.prim.dr.sc. Anamariju Jurčev Savičević, epidemiologinju, voditeljicu Jedinice za znanstveno-istraživački rad Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i profesoricu na Medicinskom fakultetu i Sveučilišnom odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, o kakvim se bolestima radi i ima li mogućnosti da se takva situacija dogodi i u Hrvatskoj.

- Grupiranja tuberkuloze u dječjoj dobi nisu uobičajena. To je bakterijska infekcija uzorkovana bacilom Mycobacterium tuberculosis. To je bolest od koje primarno obolijevaju odrasle osobe, u 90 posto slučajeva.

Obvezno cijepljenje

U Hrvatskoj je prošle godine prijavljeno četvero oboljele djece, a u zadnjih pet godina prosječno osam, bez epidemijskog pojavljivanja. Hrvatska je zemlja niske pojavnosti s višegodišnjim silaznim trendom u svim dobnim skupinama, posebno najstarijim. Tuberkulozni meningitis se u dječjoj dobi posebno prati kao pokazatelj uspješnosti obveznog cijepljenja BCG-om.

U Hrvatskoj se cijepljenje novorođene djece nalazi u kalendaru obvezne imunizacije. Cijepljenje novorođenčadi BCG cjepivom u rodilištima uspješno se odvija, s visokim cjepnim obuhvatom djece od preko 96 posto, a djeca s teškim, potencijalno smrtnosnim oblikom tuberkuloze (tuberkulozni menengitis i milijarna tuberkuloza) nisu prijavljeni od 2005. godine, pojašnjava prof. Jurčev Savičević.

Međutim, na globalnoj razini, dječja tuberkuloza je daleko veći javnozdravstveni problem s 1,2 milijuna novooboljele djece od ukupno 10,6 milijuna novooboljelih u 2021. godini. Tome treba dodati, kaže ona, da je pandemija COVID-19 preokrenula godine napretka postignutog u borbi za eliminaciju tuberkuloze. Nakon desetljeća u kojem smo bilježili pad broja oboljelih i umrlih, Svjetska zdravstvena organizacija sa zabrinutošću objavljuje porast broja novooboljelih od 4,5 posto.

- Koji su simptomi tuberkuloze kod djece, kako se otkriva i kako liječi?

- Kod djece se ne nalaze često klasični simptomi tuberkuloze koje obično nalazimo u odraslih. Simptomi su obično slabo izraženi i podmukli te nema samoprepoznavanja bolest. Najčešće se radi o vrućici i neproduktivnom kašlju u trajanju duljem od 2-3 tjedna, malaksalosti, noćnom znojenju, smanjenoj aktivnosti i gubitku na tjelesnoj masi.

Stavljanje pod nadzor

U zemljama niske pojavnosti u postavljanju dijagnoze u djece bitan je anamnestički podatak o odraslom bolesniku u djetetovoj blizini te se takva djeca najčešće i otkriju u sklopu obrade kontakata odrasle osobe.

Oboljevanje u dječjoj dobi mahom nastane nakon brze progresije svježe infekcije, stoga reflektira prijenos uzročnika i cirkulirajućih sojeva u populaciji te predstavlja dobar indikator učinkovitosti nacionalnih programa borbe protiv tuberkuloze. Intezivne mjere ranog otkrivanja i brzog i pravilnog liječenja tuberkuloze u odraslih, su najuspješnija intervencija u nadzoru nad tuberkulozom te se neminovno odražavaju i na pojavnost bolesti u dječjoj populaciji.

- Je li nužna izolacija oboljele djece i njihovih kontakata?

- Obzirom na mogućnost zaražavanja i visoki rizik obolijevanja nakon zaražavanja, tijekom epidemiološke obrade bolesnika od tuberkuloze, važno tražiti i pod nadzor staviti svu djecu u kontaktu. Ukoliko je dijete indeksni (početni) slučaj, intezivno se traži odrasli zarazni bolesnik u njegovoj okolini. Djeca se obično zaraze od ukućana, pogotovo ako se radi o mlađoj djeci.

Starija djeca se mogu zaraziti i od nekog kontakta izvan kuće kao što su učitelji, školske kolege ili prijatelji. Mlađa djeca su u iznimnim okolnostima zarazna za svoju okolinu jer nisu sposobna producirati dovoljno infektivnog aerosola kašljanjem, osim veće djece.

Koliko vidim iz medija, u susjednoj zemlji su se poduzete protuepidemijske mjere te se išlo sa širokom obradom kontakata jer to ovakvo grupiranje opravdava.

Nakon uzimanja detaljne anamneze, pregleda i testiranja djece, ako se otkrije bolest, započima se liječenje s više antituberkulotika, u početku u bolničkim uvjetima. Kod djece za koje se utvrdi da su samo latentno inficirana, po procjeni se daje preventivna terapija jednim antituberkulotikom te ne trebaju biti hospitalizirana. Sva djeca, uključivo i ona s negativnim nalazom, ostaju pod nadzorom određeno vrijeme kako bi se po potrebi brzo interventiralo.

- Kakva je trenutna situacija u Hrvatskoj?

- U ovom trenutku u Hrvatskoj nema razloga za paniku, ali oprez uvijek mora postojati. Naš sustav nadzora nad tuberkulozom je dobro ustrojen i sposoban brzo reagirati u slučaju izvanrednih situacija.

- Je li takva situacija i sa ospicama, obzirom da se sva djeca ne cijepe protiv ove bolesti, koja nije nimalo bezazlena?

- Što se tiče ospica od kojih je oboljelo nekoliko djece u susjednoj zemlji, u zadnje dvije godine nismo imali prijavljenih slučajeva u Hrvatskoj. Zadnju epidemiju imali smo 2019. godine s 52 oboljelih, mahom vezanu uz importirane slučajeve iz inozemstva koji su proširili bolest na necijepljene pojedince s kojima su bili u kontaktu u Hrvatskoj.

Velike epidemije

Najnoviji podaci iz europske regije Svjetske zdravstvene organizacije govore o 725 oboljelih osoba od siječnja do listopada 2022. Prije uvođenja cjepiva protiv ospica 1963. i široko rasprostranjenog cijepljenja, velike epidemije događale su se otprilike svake 2-3 godine, a ospice su uzrokovale procijenjenih 2,6 milijuna smrti svake godine u svijetu. Na globalnoj razini, ospice su i dalje vodeći uzrok smrti u djetinjstvu, a procjenjuje se da svake godine od komplikacija bolesti umre oko 160.000 djece.

- Koja je dječja populacija u najvećem riziku?

- U najvećem riziku od komplikacija i smrti su mala djeca do 2 godine, trudnice te osobe s oštećenim imunološkim sustavom. U malog broja oboljelih godinama, pa i desetljećima nakon preboljenja, može javiti smrtonosna upala mozga - subakutni sklerozirajući panencefalitis. Laboratorijski se bolest potvrđuje detekcija IgM protutijela i/ili RNA u kliničkim uzorcima. Za ovu bolest nema specifičnog lijeka, nego se liječe simptomi.

Svaka osoba koja je bila u bliskom kontaktu s potvrđenim slučajem tijekom zaraze u razdoblje od osam dana (četiri dana prije i četiri dana nakon pojave osipa u oboljele osobe) smatra se kontaktom. Njih treba staviti pod nadzor, utvrditi jesu li pod povećanim rizikom obolijevanja, provjeriti njihov cjepni status te ih po potrebi cijepiti unutar 72 sata od kontakta.

Importirani slučajevi

- Koje preventivne mjere možemo poduzeti?

- Najučinkovitija mjera prevencije ospica je cijepljenje koje se nalazi u hrvatskom programu imunizacije još od 1968. godine. Danas se provodi kombiniranim cjepivom protiv ospica, rubeole i zaušnjaka, prvi put s navršenih 12 mjeseci života, a docjepljuju se djeca koja idu u prvi razred, po mogućnosti pri samom upisu u školu.

Prvu dozu cjepiva primilo je 89,3% djece, a docjepu 90,3%, a zadovoljavajućim cjepnim obuhvatom smatra se kad se cijepi 95% osoba koje podliježu cijepljenju. Cijepni obuhvati ostvareni u prethodnom desetljeću nisu dovoljni da sprječe pojavu ospica u necijepljenim džepovima populacije, mahom zbog oklijevanja prema cijepljenju što dovodi do necijepljenja ili odgađanja cijepljenja djece.

U okolnostima intezivnog turizma i dolaska velikog broja sezonskih radnika, importirani slučajevi ospica se mogu lako širiti među necijepljenim ili nepotpuno cijepljenim osobama. Ponovno javljanje bolesti u susjednim zemljama, upućuje na oprez i jačanje preventivnih mjera, od kojih je ključno pravovremeno cijepiti djecu.

image

Dr. Anamarija Jurčev Savičević: Treba ojačati preventivne mjere

Tom Dubravec/Cropix/Cropix
23. studeni 2024 03:45