Ministar Filipović za sutra ujutro sazvao je u prostorijama Ministarstva gospodarstva sastanak s predstavnicima trgovačkih udruženja te direktorima najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj zbog činjenice da su trgovci, navodno, s početkom Nove godine podigli cijene proizvoda.
Osim toga, danas se na Twitteru oglasio i premijer Plenković objavivši kako je sazvao sastanak s predstavnicima Državnog inspektorata, Porezne i Carinske uprave, a s ciljem "zaštite potrošača od neopravdanog dizanja cijena".
To su danas Jutarnjem potvrdili i neki sugovornici iz trgovine koji su danas pozvani na sastanak u Ministarstvo.
"Istina, pozvani smo na sastanak s ministrom Filipovićem, pretpostavljam da će tema biti poskupljenja zbog uvođenja eura iako ja osobno ne vidim da je bilo nekih drastičnih zaokruživanja zbog uvođenja nove valute. Mi stalno upozoravamo kako su naše marže minimalne, a kako su najveći uzročnici poskupljenja proizvođači i dobavljači. Evo, mi trenutno ne prihvaćamo nove cjenike i uzimamo samo ono što ima iste cijene kao i prošle godine. Tko želi neka uđe na naše police, tko ne želi ne mora", kazao nam je jedan izvor, ali je molio ostati anoniman.
Iz Ministarstva gospodarstva također su nam neslužbeno potvrdili kako su sastanak sazvali jer su neki lanci preslobodno shvatili preračunavanje kuna u eure te da to država neće tolerirati.
O tome cijeli dan bruje korisnici društvenih mreža navodeći i konkretne primjere artikala koji su s novom kalendarskom godinom najednom dobili i višu cijenu, kao da već nisu bila dovoljna i drastična poskupljenja kojima su potrošači svakodnevno svjedočili cijelu proteklu godinu.
Na društvenim mrežama najveća se pobuna digla protiv trgovačkog lanca Lidl. Prema korisnicima na Redditu i Facebooku, Lidl je zaokružio cijene većine svojih proizvoda - na više, čime su neki proizvodi poskupjeli za 10 do 20 posto, prijavljuju kupci.
Primjerice, domaći maslac, koji sada Lidl reklamira po "povoljnoj" cijeni od 2,89 eura, odnosno 21,77 kuna, donedavno je koštao 13,59 kuna, tvrde potrošači. "Ne vrijeđajte nam inteligenciju. Sramotno ste digli cijene u svoju korist", napisala je jedna komentatorica na Lidlovoj Facebook stranici, dok su drugi kupci najavili da u lancu više neće kupovati.
Iz Lidla Hrvatska su za Jutarnji potvrdili da su pozvani na sastanak u organizaciji Ministarstva gospodarstva, a što se tiče zaokruživanja i preračunavanja cijena iz kune u euro u tom trgovačkom lancu tvrde da su cijene proizvoda iz redovnog asortimana u eure preračunali prema pravilima matematičkog zaokruživanja, bez neopravdanog povećanja cijena ili u korist kupca. Uz to, pristupili su i Etičkom kodeksu kojim se utvrđuje način postupanja poslovnih subjekata u svrhu pouzdanog i transparentnog uvođenja eura, s ciljem stvaranja povjerenja i sigurnog okruženja za potrošače.
Također, Konzum je jednom kupcu koji je račun plaćao kunama, sudeći po objavljenoj fotografiji na Facebooku, vratio eure, ali ga je "skratio" za 20-ak lipa, vrativši mu 10,35 eura (77,85), iako je u kunama trebalo biti vraćeno 77,98 kuna.
Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP), ipak kaže da u ponedjeljak kroz dan nisu imali prijave potrošača protiv velikih trgovačkih lanaca. Ali, potrošači su se žalili da je zaokruživanjem najviše poskupjela kava u kafićima, na 1,50 eura ili 1,70 ili 1,80 eura, također kruh i cigarete.
- Ono što smo upozoravali da će se dogoditi, a dogodilo se u Italiji i Sloveniji, sada se događa i kod nas. Potrošači tvrde da je kruh u pekarnicama, koji je koštao 7 kuna, sada košta 1 euro, a isto je i s cigaretama na kiosku Tiska koje su poskupjele u prosjeku 30 do 40 lipa - navodi Knežević.
Upozorava i na pojedine nepoštene prakse pojedinih trgovačkih lanaca, poput Spara, koji se sada reklamiraju da će sve svoje cijene zaokruživati na niže, ali su prije nekoliko dana cijene pojedinih proizvoda digli za 20 posto.
- Što nam sada vrijedi da je proizvod jeftiniji za nekoliko centi, ako je već poskupio za 20 posto? - navodi dodajući da će za cijene proizvoda u trgovačkim lancima, u okviru akcije tajni kupaca, pouzdane podatke imati za mjesec dana.
Teško je međutim ne primjetiti koliko je apsurdno da se država najednom čudi rastu cijena kao posljedici uvođenja eura, posebno nakon što je proteklih godinu dana javnost uvjeravala kako uvođenje nove valute neće dovesti do rasta cijena, odnosno da će on biti minimalno, ukoliko ga uopće bude.
I dok su struka i potrošačke udruge apelirale da se Hrvatska ugleda na Sloveniju koja je čak dvije godine prije uvođenja eura svoje potrošačke udruge pripremila da ambiciozno kontroliraju stanje na tržištu, Hrvatska je odabrala vlastiti put koji se uglavnom svodio na guvernerova upozorenja građanima da "kupuju tamo gdje je jeftinije".
Koja je strategija iza današnjeg sastanka tako ostaje nejasno, posebno s obzirom na činjenicu da trgovci imaju slobodne ruke formirati cijene kako žele - kao što su to uostalom činili i proteklih godinu dana.
Dodatno, izgledno je da je su potrošači zbunjeni s prvim danim uvođenja eura iako su trgovine proteklih nekoliko mjeseci imale obvezu dvojnog iskazivanja cijena te da se mnogi u novoj valuti – najbolje ne snalaze.