Kraj studenog tradicionalno je vrijeme svinjokolje. Svinje posljednjih godina samo rijetki drže po oborima, pa po dalmatinskim selima odavno nema onog šušura vezanog uz svinjokolje.
Ipak, ljudi sve češće u trgovačkim lancima kupuju gotove svinjske polovice, pancete, umbule i pršute pa ih suše za vlastite potrebe. Nažalost, to je uglavnom uvozno svinjsko meso, dok domaći proizvođači ne mogu prodati svoje svinje.
Na nesreću, nekontrolirani uvoz u uvjetima povećane potražnje za svježim svinjskim mesom srušio je domaće tržište svinja, mesne industrije u Hrvatskoj smanjile su narudžbe svinja s domaćih farmi te dodatno snizile kupovnu cijenu za svinje.
Razlog je poplava jeftinih svinja, po dampinškim cijenama od 0,8 do 0,9 eura po kilogramu, uvezenih u našu zemlju. Ova je cijena za 20-30 posto niža nego u zemljama iz kojih se svinjetina uvozi.
Klaonice
Razlog ovoj rasprodaji vjerojatno leži u činjenici da svinje dolaze iz visokorizičnih područja na kojima je prisutna afrička svinjska kuga (ASK) te njihove klaonice nemaju izlaz za to meso. Uvoz mesa svinja i dalje se pojačava te cijene u trgovačkim lancima drastično padaju. Domaći proizvođači svinja pretpostavljaju da je to meso sumnjivog roka trajanja ili sumnjive zdravstvene ispravnosti.
– Još jedan ozbiljan javnozdravstveni problem na koji smo upozoreni je uvoz prasadi za klanje. Po našim informacijama, uvozi se prasad težine oko 20 kilograma koja je stara oko 60 dana. Tražimo provjeru ovih navoda, jer ako je doista tako, velika je mogućnost da se uvozi prasad koja je pod karencom. Na brojnim farmama s industrijskom proizvodnjom koristi se opasan kokcidiostatik koji ima karencu 77 dana. Primjenjuje se na prasadi staroj do sedam dana, pa prasad može ići na tržište za klanje tek nakon 85-90 dana, a tada je i njihova težina puno veća od 20 kilograma – ističe Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.
Ova udruga, koja inače okuplja velike proizvođače svinja koji godišnje uzgoje i do 700 tisuća svinja, zahtijeva od Vlade, Ministarstva poljoprivrede i inspekcije da provjere uvoz živih svinja za klanje, da procijene njihovo zdravstveno stanje te zabrane uvoz iz zemalja koje imaju dijagnosticiranu afričku svinjsku kugu. Treba obaviti procjenu rizika za zdravlje svinja u RH i zabraniti štetni uvoz. Proizvođači svinja također smatraju da institucije trebaju spriječiti narušavanje tržišta i uvjeta trgovanja s obzirom na dampinške cijene i rasprodaju uvoznog mesa u RH, zbog čega domaći proizvođači imaju štetu od 70 milijuna kuna, što bi im u konačnici trebala nadoknaditi država.
– Hrvatska i dalje proizvodi samo 50 posto potrebnih količina svinja i svinjskoga mesa, a danas, kad je sezona najveće potrošnje mesa, ne možemo ni tih 50 posto prodati po tržišnim cijenama. Korona-kriza trebala nas je osvijestiti o stanju u hrvatskom agraru i pokazati kakva nam je poljoprivredna suverenost i samodostatnost, te koliko je poljoprivreda važna za opstanak RH, proizvodnje i života u ruralnim područjima. Vlada stoga ne smije stvari prepustiti slučaju, nego je nužna hitna akcija – poručuju hrvatski proizvođači svinja, koji su dovedeni na rub opstanka. Mnogi od njih razmišljaju o gašenju proizvodnje jer se ne mogu nositi s nelojalnom uvoznom konkurencijom. Osim što uvoz svinja i svinjskog mesa uništava domaću proizvodnju, ugrožava se i sigurnost i zdravlje hrvatskih građana koji kupuju takvo meso, kažu u udruzi.