Švedska odluka da ostavi škole otvorenima tijekom pandemije koronavirusa nije rezultirala većom stopom zaraze među školarcima nego u susjednoj Finskoj, gdje su škole bile privremeno zatvorene, navodi se u zajedničkom izvješću njihovih agencija za javno zdravlje.
Švedska je odlučila da neće nametnuti strogo zatvaranje tako da većina škola i tvrtki radi cijelo vrijeme otkad je izbila epidemija u toj zemlji. Njezina strategija bila je drukčija od one ostatka Europe.
Švedska agencija za javno zdravlje ustrajavala je na tome da bi negativne posljedice zatvaranja na gospodarstvo i društvo nadmašile koristi i tvrdila je da se to odnosi i na škole.
Izvješće, koje nije recenzirano, otkriva da je tijekom razdoblja od 24. veljače do 14. lipnja zabilježeno 1124 potvrđenih slučajeva covida-19 među djecom u Švedskoj, oko 0,05 posto ukupnog broja djece u dobi od jedne do 19 godina.
Finska je zabilježila 584 slučaja u istom razdoblju, što je također oko 0,05 posto.
"Zaključno, zatvaranje ili nezatvaranje škola nije imalo mjerljiv izravan utjecaj na broj laboratorijski potvrđenih slučajeva kod školske djece u Finskoj ili Švedskoj", navode agencije u izvješću objavljenom prošlog tjedna.
Izvješće je pokazalo da su teški slučajevi covida-19 bili vrlo rijetki među švedskom i finskom djecom u dobi od jedne do 19 godina te da nije bilo smrtnih slučajeva. Usporedba učestalosti covida-119 u različitim zanimanjima nije pokazala povećani rizik za nastavnike.
Djeca su činila oko 8,2 posto ukupnog broja slučajeva covida-19 u Finskoj u usporedbi s 2,1 posto u Švedskoj.
Broj mrtvih od posljedica koronavirusa u Švedskoj, 5572, u usporedbi s brojem stanovnika, daleko je nadmašio brojke njezinih nordijskih susjeda, iako je manji nego u nekim europskim zemljama koje su bile pod karantenom, poput Britanije i Španjolske.
Državni epidemiolog Anders Tegnell, koji je osmislio švedski odgovor na epidemiju, rekao je da ima malo dokaza koji povezuju smrtnost s izostankom zatvaranja, te da umjesto toga ukazuju na uvjete u staračkim domovima, decentralizirani zdravstveni sustav i putovanja.
Odvojene studije švedskog Instituta Karolinska (KI), neovisnog medicinskog istraživačkog instituta, i Europske mreže ombudsmana za djecu te UNICEF-a, pokazale su da su švedska djeca tijekom pandemije prošla bolje od djece u drugim zemljama, kako u pogledu obrazovanja tako i mentalnog zdravlja.