StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetU LABIRINTU POLITIKE

Što se to kuha u Banskim dvorima i hoćemo li uskoro na prijevremene izbore? Analiziramo posljednje poteze premijera Plenkovića koji ukazuju da se najjača stranka priprema za novi izlazak na birališta

Piše JL
8. svibnja 2018. - 11:11

Čekaju li Hrvatsku ove jeseni prijevremeni parlamentarni izbori, pitanje je za milijun kuna, ali sumnjamo da postoji netko tko sigurno zna pravi odgovor. U svakom slučaju, nešto se kuha u Banskim dvorima jer informacija kako premijer Andrej Plenković razmišlja da u rujnu raspiše izbore nije bez razloga puštena u medije, piše Jutarnji list.

Istina, možda je to djelomično i upozorenje neposlušnim HDZ-ovcima koji su odbili glasati za Istanbulsku konvenciju, neka razmisle isplati li im se distanciranje od vodstva stranke, jer u tom slučaju će, poslije idućih izbora, sjednice parlamenta gledati na televiziji. Ipak, prije će biti da Plenković računa s raspisivanjem izbora jer puno toga što radi u zadnje vrijeme izlazi iz sheme uobičajenih aktivnosti predsjednika Vlade.

“HDZ je osvojio izbore u 13 županija te u 50 posto gradova i općina i to govori da smo najveća stranka u zemlji i jedina koja ima kapacitet višerazinskog upravljanja Hrvatskom. HDZ je prejak i nikakav lahor i povjetarac nas neće uzdrmati. Svi u stranci moraju biti ujedno njeni glasnogovornici te kontinuirano svi skupa moraju raditi na tome da u društvu stvore optimističnu atmosferu budući da trenutno prevladava pesimistična i negativna”, zapovjedio je u petak HDZ-ovu establishmentu na okupljanju u Šibeniku.

Zadnjih mjeseci uzduž i poprijeko potpisuju se lokalni projekti vrijedni puste milijarde. Počinje izgradnja Pelješkog mosta, a u Splitu je nekidan potpisan niz ugovora vrijednosti oko 1,5 milijardi kuna. Na istoku Hrvatske pokrenut je projekt Slavonija, Baranja i Srijem kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz fondova EU isključivo za poslove na području pet slavonskih županija, a Vlada je dodijelila državna zemljišta i u Gradu Rijeci, tradicionalnom uporištu SDP-a. Za srpanj se najavljuje rebalans državnog proračuna i povećanje financijskih davanja obiteljima s djecom, a odavno je namirena i brojna braniteljska kasta. Osim toga, prema najavama, očekuje se još jedna bogata turistička sezona, čiji dobri rezultati uvijek idu u prilog vladajućoj koaliciji.

Razumije se da postoji i drugi kut gledanja, a to je prilično klimava pozicija HDZ-a u ispitivanjima javnog mnijenja. Prema Crobarometru, HDZ ima potporu od 27,6 posto, što je gotovo dva postotna poena lošije od ožujka kad su imali 29,5 posto. To je također najlošiji rezultat od pobjede na izborima te peti mjesec zaredom u kojem gube potporu, dok je prema jučerašnjem Cro Demoskopu HDZ na 26,4 posto, što je najlošiji rezultat od prošlih izbora, a SDP na 20,7 posto, dok Živi zid ima 12,7 posto podrške.

Samo što već 20 godina HDZ na izborima prolazi puno bolje nego što pokazuju ankete. Usto, postojeći izborni sustav favorizira vodeću stranku, a to je HDZ u većini izbornih jedinica.

Sve, dakle, ovisi o Plenkovićevoj procjeni isplati li se još dvije godine ovisiti o izrazito tankoj većini od 77 ruku, riskirati loš raplet s Agrokorom, a time i financijski udar u državi, pa i nove napade s desnice, koja želi uzeti dio HDZ-ova biračkog korpusa. Nevolja nikada ne dolazi sama i uskoro će ga društvo Željke Markić ponovno staviti na kušnju kada krenu s prikupljanjem potpisa za reformu izbornog sustava, koji su već javno osudili predstavnici manjina, čiji glasovi osiguravaju opstanak Plenkovićeve Vlade. Podrži li, makar i prešutno, desničarski referendum, Plenković će ugroziti odnos s Pupovcem, Radinom i ostalim manjincima, a suprotstavi li se izmjenama izbornog sustava, ući će u novu fazu rata s desničarima.

Živjeti još dvije godine pod takvim konstantnim pritiscima dramatično otežava pokretanje reformi na koje upozorava i Europska komisija. Plenković bi se mogao naći u poziciji Zorana Milanovića, ali tadašnji SDP-ov premijer je mogao računati na uvjerljivu većinu u Saboru, dok šef HDZ-a ovisi o Tomislavu Sauchi i par nezavisnih zastupnika, kojima baš i nije vjerovati. Napokon, padne li u 2019. rast gospodarstva, kao što najavljuje Bruxelles, vladajuća koalicija će u godinu redovnih izbora ući sa stigmom ekipe koja nije uspjela Hrvatsku izvući iz gliba.

Zato, hoće li ili neće biti prijevremenih izbora, ovisi isključivo o Plenkoviću. Pritom većina ovdašnje javnosti, ali i komentatora, robuje klišeu prema kojem je predsjednik Vlade neodlučan, što bi trebalo značiti da se neće usuditi prelomiti, možda i sudbonosnu odluku o prijevremenim izborima. Istina je drukčija, iako smo često na ovim stranicama kritizirali Plenkovićevo otezanje prilikom donošenja nekih važnih odluka, kao što je bilo uklanjanje sramotnog natpisa Za dom spremni iz Jasenovca.

Međutim, on je, isto tako, presjekao koaliciju s Mostom i izdržao, obranio ministra financija Zdravka Marića, te unatoč žestokim napadima iz konzervativnih i klerikalnih krugova progurao ratifikaciju Istanbulske konvencije. I pritom čvrsto kontrolira HDZ, što se vidjelo i kada je svih 17 HDZ-ovaca koji su mimo šefa stranke odlučili ne podržati Istanbulsku pokunjeno ostalo na glasanju o Martini Dalić i svi su glasali u skladu s odlukom središnjice. Ovi slučajevi pokazuju da Plenković kontolira situaciju i donosi odluke i onda kada je suočen s ozbiljnim rizicima, mada je njegov javni imidž puno lošiji.

U svakom slučaju, inicijativa je još u njegovim rukama. Rizik raspisivanja izbora postoji, međutim u ovom trenutku ne vidimo zašto bi se Plenkoviću isplatilo čekati još dvije godine, a nitko ne može predvidjeti kako će tada izgledati Hrvatska, piše Jutarnji list.

23. studeni 2024 05:52