Sada se točno vide razmjeri uspjeha Miroslava Škore. Iako nije ušao u drugi krug, on je Kolindi Grabar Kitarović uspio preoteti više od 150 tisuća glasova.
Ona je u nedjelju osvojila 506.515 glasova. Čak 158 tisuća, ili četvrtinu glasova manje nego prije pet godine, kada je na izborima bila izazivačica SDP-ovom predsjedniku Ivi Josipoviću. Tada je dobila 665.379 glasova.
Ostalih desnih kandidata – uz izuzetak Ante Đapića – ovoga puta nije bilo. Pa je izvjesno da su praktički svi oni prešli na Škorinu stranu.
Iako je završio na prvom mjestu, i Zoran Milanović je u priličnom zaostatku za brojkom glasova koje je 2014. u prvom krugu predsjedničkih izbora imao tadašnji SDP-ov predsjednik Ivo Josipović. U nedjelju je Milanović osvojio 561.990 glasova. Petinu manje nego Josipović, koji je prije pet godina ukupno dobio 687.678 glasova.
Gdje je otišla ta razlika?
Nešto od toga je kontingenta možda dobila Katarina Peović. Možda je nešto išlo Daliji Orešković, a nešto vjerojatno i Dariju Juričanu. No riječ je po svemu sudeći o manjem dijelu, jer Orešković i Juričan dobrim su dijelom crpili iz zalihe glasova Ivana Sinčića, koji je na prošlim predsjedničkim izborima osvojio respektabilnih 293.570.
Prava je istina da je najveći dio od tih 125 tisuća birača ovoga puta zapravo ostao doma.
Njih će Milanović 5.siječnja trebati izvesti na birališta ako doista misli pobijediti.
Bez njih, ostat će kandidat koji je pobijedio samo prvo poluvrijeme.
Gdje je Škoro našao 200 tisuća glasova?
Miroslav Škoro kandidat je desnice koja je na ovim izborima u to nema nikakve dvojbe – rasla. Prije pet godina tu je publiku u predsjedničkoj utrci zastupao Milan Kujundžić. I osvojio 112 585 glasova. Na svoju je stranu pridobio i oko 150 tisuća birača koji su ranije glasali za Kolindu Grabar Kitarović. Što ukupno čini oko 270 tisuća birača.
Gdje je Škoro našao još gotovo 200 tisuća glasova?
Samo su dva moguća odgovora: u protestnom bazenu Ivana Sinčića i među novim, mladim biračima koji su tek sada dobili pravo glasa.