Brzina je i dalje glavni uzrok najtežih prometnih nesreća - onih sa smrtnim posljedicama. Od 184 poginula u prometu u prvih 9 mjeseci ove godine - njih 88 stradalo je upravo zbog nerazumnog stiskanja papučice gasa. Policija stoga kontinuirano postavlja kamere za nadzor brzine sa sve više funkcija, piše HRT.
- Vozač koji je vozio prebrzo, ako se na fotografiji vidi da nije koristio, recimo, pojas, odnosno da je nepropisno koristio mobilni uređaj, osim za prekršaj brzine, vozač će biti sankcioniran i za ta dva prekršaja, kaže Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije.
Najviše će ih biti na cestama PU Primorsko-goranske, a ukupno u državi 587. Kamere će biti postavljene i na autocestama.
- To su bile lokacije na kojima su se događale one teške prometne nesreće zbog toga što su vozači vozili prebrzo, ističe Mataija.
A kamere ih usporavaju, rezultat: broj poginulih na cestama iz godine u godine sve je manji.
Tako je ove godine zabilježeno 190 u odnosu na 209 smrtno stradalih u istom razdoblju prošle godine.
Stručnjaci tvrde - sustav u Hrvatskoj je dobar, ali mjesta za poboljšanje ima. Posebice na autocestama.
- Ovaj sustav koji mi u Hrvatskoj imamo, oni su dobri, ali imaju jednu manu, a to je da mjere točkasto. Znači, ono što mi kao struka se zalažemo da nam treba sekcijsko mjerenje brzine, posebno na segmentima autocesta i brzih cesta, naglašava Marko Ševrović, Zavod za prometno planiranje, Fakultet prometnih znanosti.
Vozači pozdravljaju postavljanje kamera, kazna se ne boje.
- Ljudi jednostavno neće da poštuju ni kamere ni brzinu. Jedino bi poboljšalo to da policija sjedne u auto i da bude stalno prisutna na cesti. I onda kao u filmu - kad netko vozi prebrzo; tinuninuuu, smatra jedan vozač.
Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake policijske uprave. Statistika otkriva da kamere pozitivno utječu na vozače jer na područjima na kojima su postavljene - voze opreznije.