Stiže li nam konačno prava zima? Neuobičajeno toplom vremenu uskoro je kraj,  najavljuje se novi snijeg, a naš najpoznatiji meteorolog otkriva i kakva će biti 'prevrtljiva' veljača

Razdoblje neuobičajeno visokih temperatura za ovo doba godine u Hrvatskoj se, prema najnovijim prognozama Državnog hidrometeorološkog zavoda, nastavlja još nekoliko dana, a krajem sljedećeg tjedna u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu slijedi zahladnjenje, ponegdje i uz snijeg, odnosno očekuje nas povratak primjerenijem vremenu za siječanj i veljaču, piše Jutarnji list.

U ponedjeljak će još prevladavati pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu naoblaku. Prijepodne u unutrašnjosti, a povremeno i uz obalu sjevernog i srednjeg Jadrana mjestimice su mogući niski oblaci i magla. Vjetar većinom slab jugozapadni, na Jadranu i sjeverozapadni. Najniža jutarnja temperatura zraka između -1 i 4, na Jadranu od 6 do 10. Najviša dnevna uglavnom od 9 do 14°C.

U nastavku tjedna na kopnu djelomice sunčano, uglavnom suho i još malo toplije, uz sve izraženiju južinu. U početku je još moguća jutarnja magla. Bit će postupno sve oblačnije, u drugoj polovini tjedna uz moguće oborine.
Na Jadranu u nastavku tjedna djelomice sunčano, u početku uz obalu moguća sumaglica ili magla. Povremena slaba kiša moguća je na sjevernom Jadranu, a od sredine tjedna sve češće i duž čitave obale. Nakon sjeverozapadnjaka, zapuhat će jugo.

Glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula u svojem najnovijem blogu, koji objavljuje na internetskoj stranici javne televizije, napisao je da je sve veća vjerojatnost da veljača neće nastaviti ne samo gotovo ekstremno toplim ritmom siječnja, pa ni onim umjerenijim od prošloga prosinca, nego da će mjestimice biti i hladnija od prosjeka. Doduše, odmah se ogradio napisavši da je riječ o dugoročnoj prognozi koja je podložna promjenama.

- Nakon prosinca, koji je na Jadranu i u većini područja uz njega bio prosječne temperature, a u sjevernim krajevima i iznadprosječno topao, te diljem Hrvatske jednog od najtoplijih siječanja u povijesti mjerenja, srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela klimatološkog računanja zime diljem je Hrvatske iznadprosječno visoka. Štoviše, ponegdje je i među najvišima u povijesti mjerenja.

Srećom, ne i ekstremna. No, siječanj bi mjestimice mogao zaslužiti klimatološku ocjenu "ekstremno toplo", primjerice u Zagrebu, gdje je na meteorološkoj postaji DHMZ-a u Maksimiru srednja siječanjska temperatura zraka trenutačno, a takva će vrlo vjerojatno i ostati - druga najviša od 1949. godine, a na Griču, gdje podaci za siječanj postoje još od 1862. godine - treća najviša, odmah iza 1936. i najviše - 2007. godine. U Gospiću je trenutačno četvrta najviša, a podaci također postoje još iz 19. stoljeća, napisao je Vakula.

- Sljedeći će dani dodatno povećati odstupanje od prosječne siječanjske temperature. Donedavno je djelovalo da će i veljača znatnije pridonijeti blagosti ove zime, ali... Dugoročne prognoze odstupanja od prosječne srednje mjesečne temperature zraka za veljaču rijetko su kada u posljednjih desetak godina bile tako postojane kao za ovogodišnju, i u tako relativno velikom iznosu, navodi Vakula i dodaje da su najnoviji kompjutorski izračuni za sljedeća 4 tjedna znatno promijenili "temperaturnu sliku" ovogodišnje veljače i to od veće, pa i relativno velike vjerojatnosti za srednju tjednu temperaturu zraka višu od prosječne, na suprotno - vjerojatnije hladnije tjedne...

- Naravno, valja ponoviti, i naglasiti - riječ je o prognozama, i to dugoročnima, i promjene su moguće. Dapače. Ne smije se zaboraviti kako prognoze, osobito za više mjeseci i sezona unaprijed, nikada ne daju vjerojatnost od 100 % za ostvarenje neke pojave. Stoga se ponekad, pa i češće od samo "ponekad", dogodi ostvarenje i u početku malo ili samo manje vjerojatnog razvoja vremena, upozorava meteorolog.

- Uostalom, slična se nagla promjena dogodila i za prošlogodišnji rujan, a i za prosinac 2016. godine. I tada su prognoze ukazivale na veliku vjerojatnost iznadprosječne topline. A dogodilo se suprotno! U ovom svijetu čestih ekstremnih meteoroloških pojava, a i kojekakvog djelovanja na vrijeme, te nesavršenosti modela za dugoročnu prognozu - ništa neobično.

A još kad se doda u puku odavno poznata prevrtljivost veljače...