StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetManje je bolje

Vlada će biti operativnija, ali državni aparat se neće smanjiti

8. srpnja 2020. - 22:34

Sa svojih 20 ministarstava Hrvatska je bila jedan od europskih rekordera. Njemačka sa osamdeset milijuna stanovnika ih ima 14. Francuska 16. A Italija 18. No glomaznoj vladi sada je, čini se, odzvonilo.  Andrej Plenković odlučio je provesti ono što je u kampanji i obećao. Broj ministarstava smanjiti najmanje za četvrtinu. I Vladu svesti na 12 do 15 ministarstava.

U praksi to će dovesti do spajanja dijela dosadašnjih ministarstava. Ministarstvo branitelja i MORH-a, primjerice. Ministarstva turizma i gospodarstva. Ministarstva rada i mirovinskog sustava s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Ministarstva uprave i pravosuđa.

- Spominju se različite opcije odnosno varijante spajanja i pripajanja ministarstava, mi smo najavili rezanje broja ministarstava i to ćemo definitivno izvršiti, a ono što je bitno u svim tim smanjenjima broja je da funkcionalnost bude jednaka ili veća – ustvrdio je u srijedu uoči sastanka užeg kabineta Vlade ministar rada Josip Aladrović. Pritom se pozvao na europsku praksu, u kojoj su resori koji su u Hrvatskoj dosad bili zasebni često puta – objedinjeni.

Plenković u rekonstrukciju modela Vlade ne ide napamet. Prošle je godine donesen novi Zakon o sustavu državne uprave u kojem se otvorila mogućost smanjenju broja ministarstava. Umjesto formulacije koja definira kako se 'ministarstva ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja', u novom zakonu u članku 55. navedeno je da se 'ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja'. Kao i da se u sastavu ministarstva ustrojavaju najmanje dvije upravne organizacije.

To je bio prvi korak. Spajanje dijela dosadašnjih ministarstava trebao bi, prema planu, biti drugi.

Neki će ministri izgubiti poziciju. Vjerojatno i pokoji pomoćnik, možda i državni tajnik. No osim dužnosničkih pozicija, ne znači da će smanjenje broja ministarstava automatski dovesti do smanjenja broja ljudi zaposlenih u državnoj službi. Spajanjem ministarstava Vlada će možda biti operativnija. Odluke će se donositi brže. Suglasnosti bi se trebale rješavati u jednom, a ne u dva ili tri ministarstva.

Bit će, naposljetku, i manji broj ministara kojima će novinari moći iskopati neku aferu. Ali državni aparat spajanjem ministarstava neće postati manji. Uprave iz jednog samo će se pripojiti drugom ministarstvu. Sa istim brojem zaposlenih. Sa sličnim brojem šefova. Sa sličnom troškom za njihove plaće u proračunu.

- Bitno je da ministarstva koja će ostati ili koja će nova nastati budu funkcionalna i da pokažemo javnosti da naša javna uprava i vlada može biti jednako funkcionalna ili funkcionalnija s manjem brojem ministara – naglasio je Aladrović.

Sudbina pojedinaca iz vlade je, kaže, u drugom planu. Ono što se, međutim, ne smije dogoditi je da uz broj ministarstva bude više dužnosnika. Dok će se pitanje broja zaposlenih rješavati u okviru promjena unutar cijele javne i državne uprave.

Ima, međutim, i onih ministarstava koja su već toliko velika da ih ne čeka spajanje.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković smatra da je njegovo ministarstvo već preveliko.

- S čim bi se spojilo kad je preveliko? Mi smo već spojeni - poručio je Butković.

MORH i branitelji


Resor branitelja ubuduće bi se mogao naći tamo gdje od početka i pripada – zajedno sa ministarstvom obrane. O toj se opciji diskretno razgovaralo u nizu dosadašnjih vlada. No nijedna – ni one HDZ-ove ni one SDP-ove – do sada nisu željele dirati ovo osjetljivo pitanje.

Da je Andrej Plenković Vladu bio primoran sklapati sa Miroslavom Škorom i njegovim Domovinskim pokretom, ovo spajanje vjerojatno ne bi bilo moguće. Ne iz operativnih, nego iz isključivo političkih razloga. No nakon trijumfa na izborima – nakon kojega mu potpora radikala u Sabora i nije potrebna – predsjednik HDZ-a ima puni legitimitet za provesti promjene koje je u kampanji najavljivao.

Novo megaministarstvo – ako doista dođe do spajanja MORH-a i Ministarstva branitelja – po svemu bi sudeći mogao voditi Tomo Medved. Pitanje je i što će biti sa Upravom Ministarstva branitelja koje se bavi nestalima. Hoće li i ono biti spojeno sa MORH-om ili će nastaviti djelovati kao zasebna uprava.

Složen će, u to nema nikakve sumnje, biti i odnos budućeg ministra obrane i branitelja sa vrhovnim zapovjednikom predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem. Protiv čije je Vlade svojedobno Medved ustao kada je podržao prosvjednike iz šatora u Savskoj ulici.

 

27. studeni 2024 20:41