Agencija za elektroničke medije (AEM) danas je predstavila rezultate analize medijskog tretmana rodnog nasilja na HRT-u, Novoj TV i RTL-u od 1. ožujka do 31. svibnja prema kojima je HRT toj tematici posvetio najviše vremena, uključivši i priloge u Temi dana, slijedi RTL Hrvatska, ali po broju priloga emitiranih na temu rodnog nasilja emitiranih prva je Nova TV - priopćila je Hina.
Analiza medijskog tretmana rodnog nasilja u Hrvatskoj na trima nacionalnim televizijama je predstavljena u sklopu okruglog stola na kojem su sudjelovali brojni stručnjaci, novinarke i znanstvenice, a skup je pozdravila i ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić.
S obzirom na analizirane podatke, istaknuto je kako se može zaključiti da u medijskom praćenju rodno uvjetovanog nasilja postoji tendencija koja zabilježene slučajeve ne tretira kao izolirane pojave nego kao informacije od općeg interesa.
Na okruglom stolu o temi rodnog nasilja Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predstavila je novi EU projekt "Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama", napomenuvši kako se rijetko progovara o uzrocima i posljedicama nasilja prema ženama i femicida, rijetko se za izjave traže i citiraju stručnjaci te se rijetko propituje učinkovitost institucija u spriječavanju nasilja, zaštiti žrtava i sankcioniranju počinitelja.
- Izuzetno važno je da mediji poštuju dostojanstvo žrtve nasilja ili ubijene osobe i da ne koriste senzacionalističke izraze. Mediji imaju veliki društveni utjecaj te je tim važnije da budu svjesni važnosti senzibilnog izvještavanja o društvenom problemu rodno utemeljenog nasilja. U tu svrhu, u okviru ovog projekta, a u suradnji s ljudima iz medija razvijamo Medijski kodeks, vodič za rodno osjetljivo izvještavanje o nasilju prema ženama i femicidu-kazala je Ljubičić.
Psihologinja i sociologinja Marina Ajduković predstavila je istraživanja s djecom i mladima od 11 do 16 godina koja pokazuju da se tjelesno zlostavljanje koje u obitelji doživljavaju dječaci smanjuje njihovim odrastanjem, dok se zlostavljanje koje doživljavaju djevojke odrastanjem povećava.
Djevojke u dobi od 16 godina bile su najizloženije tjelesnom zlostavljanju u obitelji, odnosno svaka četvrta djevojka je doživjela u "sigurnosti" doma udarce šakom, nogom ili nekim predmetom. Nesporno se radi o nasilju koje je povezano s rodom djeteta, istaknula je Ajduković naglasivši i potrebu odgovornog ponašanja medija u izvještavanju o rodnom nasilju.
Prema riječima Daniele Petković, bivše voditeljice Caritasove kuće za žrtve obiteljskog nasilja, od 2008. do danas u toj je ustanovi bilo smješteno 430 žrtava nasilja, među kojima čak 244 djece. Petković se zauzela za rad s tom djecom kako bi se, kazala je, prekinuo transgeneracijski prijenos nasilnog obrasca ponašanja.
Senka Sekulić Rebić, psihologinja u Ženskoj sobi podsjetila je kako bi cilj medijskog izvještavanja o rodno uvjetovanom nasilju trebao biti nedvosmisleno pripisivanje odgovornosti za nasilje osobi koja ga je počinila, ali i pripisivanje odgovornosti za procesuiranje nasilnog ponašanja i nasilnika nadležnim institucijama.
- Rodno uvjetovano nasilje je sveprisutno, njegove žrtve su žene zbog pripisane rodne uloge i očekivanja koja se uz nju vežu, u njemu se ogleda bitno smanjena pozicija socijalne moći žena u odnosu na muškarce. Borba protiv njega je zajednička borba muškaraca i žena za sigurno i zdravo društvo u kojem svaka osoba ima prostor za ostvarenje svoje autonomije i potencijala- istaknula je Sekulić Rebić.
Na okruglom stolu sudjelovale su i Katarina Periša Čakarun, urednica Informativnog medijskog servisa HTV-a, Ksenija Kardum, direktorica Informativnog programa Nove TV i Ana Brdarić Boljat, urednica i voditeljica na RTL televiziji koje su govorile o ograničenjima u izvještavanju o rodnom nasilju te šutnji nadležnih institucija u konkretnim slučajevima.