Statistika otkriva da je u borbi protiv koronavirusa u Europi najuspješnija Slovačka, a u svijetu Vijetnam. Ako kao kriterij uzmemo broj mrtvih u odnosu na broj stanovnika, Slovačka uvjerljivo prednjači na Starom kontinentu: s osam mrtvih na šest milijuna stanovnika, odnosno s 1,33 smrti na milijun žitelja, ova država ima najniži prosjek u Europi (Hrvatska trenutno na milijun stanovnika ima osam smrtnih slučajeva). Što se tiče ostalih brojki, prema podacima od četvrtka Slovačka ima 977 zaraženih, gotovo upola manje od Hrvatske (1741), iako je provela dvostruko više testova od nas (34.459 prema 19.256).
Kako Hrvatska spada u zemlje s najboljim rezultatima u Europi, jasno je koliko je Slovačka superiorna na Starom kontinentu. A Vijetnam je otprilike jednako superioran na svjetskoj razini, pa čak i više – njihov broj mrtvih od koronavirusa je nula. Ima još zemalja u svijetu koje dosad nisu zabilježile nijedan smrtni slučaj – uključujući vijetnamske susjede Laos i Kambodžu – ali Vijetnam je najmnogoljudniji među takvim zemljama. Ima gotovo 100 milijuna stanovnika, svega 268 zaraženih i nijednu umrlu osobu. Pritom su vijetnamske vlasti provele oko 136.000 testova.
Što je, dakle, zajedničko prvaku Europe i prvaku svijeta?
Pri traženju zajedničkih karakteristika slovačkog i vijetnamskog modela, jedna stvar odmah upada u oči – brzina reakcije. Obje zemlje zatvorile su svoje granice i uvele određene mjere vrlo brzo nakon pojave virusa na svojem teritoriju – Slovačka već početkom ožujka, istog tjedna kad je registrirana prva pozitivna osoba u zemlji, dok je Vijetnam prve mjere poduzeo još u siječnju, čim su opaženi prvi slučajevi u Kini.
Tako su i Slovačka i Vijetnam izbjegli katastrofu koja je pogodila puno bogatije zapadne zemlje, koje su predugo čekale s uvođenjem mjera, pa im je u međuvremenu broj zaraženih rastao geometrijskom progresijom. Medicinskim rječnikom kazano: i Slovačka i Vijetnam shvatili su da je preventiva puno lakša i efikasnija od kurative.
Prvi slučaj zaraze u Slovačkoj registriran je 6. ožujka (deset dana kasnije nego u Hrvatskoj), a tamošnje epidemiološke službe drže da je “nulti pacijent” 52-godišnji muškarac čiji se sin nedugo prije toga vratio iz Venecije. Tadašnji socijaldemokratski premijer Peter Pellegrini reagirao je istog tjedna: Slovačka je odmah obustavila sav zračni, željeznički i autobusni promet, zatvorila sve škole i uvela obaveznu 14-dnevnu karantenu za svaku osobu koja se vraća u Slovačku iz inozemstva. Iako je u međuvremenu Slovačka imala i tranziciju vlasti, pa je 21. ožujka Pellegrinija zamijenio novi premijer Igor Matovič iz konzervativne stranke Običan narod, slovački se model nije mijenjao. A nije bilo ni razloga: em s tim modelom imaju najmanje mrtvih u Europi, em istraživanja pokazuju da više od 60 posto Slovaka podržava takav način borbe.
Za razliku od Slovačke, Vijetnam nije gubio energiju na tranziciju vlasti, budući da tom zemljom još od 1975. i kraja Vijetnamskog rata upravlja pobjednička Komunistička partija. Kako smo naveli, prve mjere Partija je uvela još početkom godine, čim su u susjednoj Kini registrirani prvi slučajevi zaraze, a za svoj model borbe protiv virusa Vijetnam je dobio pohvale Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koja ga je istaknula kao primjer države koja je uspjela obuzdati pandemiju.
- Vijetnam je na pandemiju odgovorio rano i proaktivno. Njihova prva vježba procjene rizika dogodila se početkom siječnja, nedugo nakon što su prijavljeni prvi slučajevi u Kini. Država je brzo uspostavila Nacionalni upravljački odbor za prevenciju i kontrolu COVID-19 - obrazložio je predstavnik WHOa za Vijetnam Kidong Park.
Zdravstvene vlasti Vijetnama već u siječnju su povele sveobuhvatnu medijsku kampanju koja je propagirala preventivne mjere u borbi protiv virusa, prije svega rašireno testiranje i strogu karantenu. Neke gradove Vijetnam je u karantenu stavio već sredinom veljače, kad je u cijeloj zemlji bilo zabilježeno tek desetak slučajeva zaraze, da bi se 1. travnja karantena proširila na čitavu državu, iako je na nacionalnoj razini tada bilo samo stotinjak slučajeva.
Discipliniranosti stanovništva pridonio je i glavni tajnik Komunističke partije Vijetnama Nguyen Phu Trong, koji je borbu protiv zaraze proglasio “proljetnom općom ofenzivom 2020.”, što je referencija na slavnu “Tet ofenzivu” iz 1968. godine, kojom je vojska Vietkonga preokrenula tijek Vijetnamskog rata. U kolektivnoj svijesti Vijetnamaca “Tet ofenziva” je sinonim za ogromne napore koji rezultiraju konačnom pobjedom, bez obzira na to jesu li s druge strane Amerikanci ili koronavirus.