Slijedi li još jedan val iseljavanja? London otvorio vrata Hrvatima, naše radnike vabe s prosječnom plaćom od čak 2000 eura, a evo koja zanimanja su najtraženija

Britanska premijerka Theresa May pismom je obavijestila predsjednika Vlade Andreja Plenkovića da se 1. srpnja ove godine za hrvatske radnike ukida ograničenje za pristup britanskom tržištu rada.

To u praksi znači da će hrvatski državljani u Ujedinjenom Kraljevstvu biti izjednačeni u pravima s ostalim građanima EU-a te da im za zaposlenje na Otoku više neće biti potrebna radna dozvola. Iz Banskih dvora priopćili su da je odluka rezultat više razgovora dvoje premijera te širih političkih i diplomatskih aktivnosti: nije tajna da je premijer Andrej Plenković intenzivno lobirao da hrvatski građani u potrazi za izdašnijim zalogajem što lakše napuste vjekovna ognjišta i prijeđu La Manche.
Hrvatska je postala antiradnička zemlja, te je masovni odlazak ljudi u potrazi za boljim radnim uvjetima u Europi, i boljom budućnošću za svoju djecu, postao gotovo pa biološki refleks.

Val iseljavanja

Hrvatska je jedina država u Europskoj uniji u kojoj su, prema nedavno objavljenim podacima, plaće još uvijek niže nego što su bile 2010. godine, no zbog toga ni Crkva ni političke instance ne organiziraju prosvjede na ulicama. Za procjene da će otvaranje Britanije od srpnja izazvati novi val iseljavanja najproduktivnijeg dijela nacije ne treba biti neki naročit prorok, pošto će Hrvate - povrh boljih plaća, sigurnijeg radnog mjesta i svjetlijih perspektiva – tamo dodatno privući i motiv da status zaposlenika s pripadajućim pravima steknu prije konačnog Brexita, odnosno definitivnog izlaska Britanaca iz EU-a 2019. godine.

- S obzirom da hrvatski poslodavci još uvijek sanjaju o tome da će niskom cijenom rada ovdje ostvarivati velike profite, informacija o ukidanju radnih dozvola za Britaniju je nova „obećana zemlja“ za hrvatske radnike. Nakon još jednog vala iseljavanja, možda će poslodavci napokon shvatiti da smo s EU-om dobili otvoreno tržište i da se kvalitetne radnike u Hrvatskoj više ne može zadržavati niskim plaćama i ropskim radnim uvjetima – upozorava šef Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel. Prema njegovoj procjeni, Britanija bi u idućem razdoblju mogla ubrzano privući na desetke tisuća hrvatskih zaposlenika.

„Naš problem je to što iz zemlje više ne odlazi samo visokoobrazovani kadar, nego i tesari, metalci, građevinci, konobari, medicinske sestre… Ta situacija se ne može više kompenzirati jednokratnim uvozom jeftine radne snage, nego hitnim povećanjem primanja: poslodavci u turizmu koji zadnjih dana naprosto vape za zaposlenicima u predstojećoj sezoni najbolji su primjer, jer usprkos njihovim vapajima domaćeg, a jeftinog radnika ovdje više naprosto nema – upozorava Novosel. Zašto bi konobar ili pomoćni kuhar kod nas spavao u garaži i na vrućini radio 15 sati dnevno za 5-6 tisuća kuna, kad može na Otoku zaraditi četiri puta više? Kako otvaranje britanskog tržišta koincidira s početkom naše turističke sezone, nije teško zaključiti da bi pred nama lako moglo biti ljeto s kroničnim manjkom konobara, sobarica, kuhara…

Tko god želi

U Ujedinjenom Kraljevstvu trenutna prosječna plaća iznosi nešto manje od 2000 eura neto, a stopa nezaposlenosti im je 4,2 posto, što rječito svjedoči o tome da posla ima za svakoga tko želi raditi. Povrh toga, zemlju resi dobra socijalna politika, stabilan mirovinski sustav i ekonomska perspektiva koju ovdje ne vide ni najveći optimisti.

Najtraženiji kadar na britanskom tržištu rada su ipak liječnici i medicinski radnici: kronično nedostaje zdravstvenog osoblja, tako da posla ima na svakom koraku. Priče iz hrvatskih bolnica u zadnje vrijeme kazuju kako ponude liječnicima-specijalistima u srednjoj životnoj dobi iz razvijenih europskih zemalja dolaze gotovo na dnevnoj osnovi. U inozemne bolnice doktori ne odlaze samo zbog višestruko većih plaća (u Ujedinjenom Kraljevstvu su im od 4000 eura naviše), nego i zbog cijelog spektra pripadajućih radnih prava te napredovanja u struci bez nužne stranačke iskaznice. Sve intenzivniji je i odlazak medicinskih sestara: svake godine ih zamrzavanje članstva u strukovnoj komori zatraži oko tisuću, a u sustavu ih – kako se procjenjuje – već nedostaje više od 12 tisuća.