U vrijeme pandemije koronavirusa povećala se konzumacija droga, a stručnjaci za prevenciju i liječenje raznih vrsta ovisnosti, od alkoholizma, opojnih droga te kockanja i klađenja, očekuju da će bolesti ovisnosti u budućnosti dobiti još značajnije mjesto u ukupnom broju pacijenata koji traže liječenje i pomoć.
“Epidemija ovisnosti križa se s epidemijom COVID-19. Ona je donijela specifične obrasce ovisničkog ponašanja. U lockdownu se povećano konzumirala marihuana, alkohol, sedativi i opijati, a opuštanjem mjera rasla je uporaba stimulansa, što je dovelo i do povećanog broja zahtjeva za hospitalizaciju.
Posljedično tome, u Klinici za psihijatriju Vrapče u kolovozu, rujnu i listopadu povećan je broj hospitalizacija zbog problematične konzumacije stimulansa za 20 do 25 posto – rezimirao je psihijatar dr. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.
Kazao je to na okruglom stolu koji je održan na temu prevencije i liječenja ovisnosti u vrijeme COVID-a 19, a na kojem su zanimljiva iskustva iznijeli stručnjaci iz ovog područja.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ psihijatrica Mirjana Orban istaknula je kako su, unatoč funkcioniranju online sustava podrške, testovi urina kod jednog dijela ovisnika koji su bili stabilni i u apstinenciji, nakon lockdowna otkrili konzumaciju marihuane i drugih opojnih sredstava. Također, naglasila je kako jedan dio nestabilnih ovisnika, zbog zauzetosti liječnika primarne zdravstvene zaštite, nema toliki pritisak dolaska na kontrolu, pa će biti veliki izazov vratiti natrag ovisnike u sustav.
Liječnici očekuju i progresija bolesti pacijenata koji se liječe od alkoholizma.
Šef Odjela za alkoholizam i druge ovisnosti Psihijatrijske bolnice “Sv. Ivan” dr. Anto Orešković naveo je kako u Hrvatskoj postoji oko 200 tisuća liječenih alkoholičara, a da se prosječno u toj bolnici godišnje liječi oko tisuću pacijenata od alkoholizma, što je brojka koja je slična i u drugim ustanovama u Hrvatskoj.
Ove godine do studenoga, u bolnici je hospitalizirano već 800 pacijenata zbog alkoholizma, uz stotinjak onih koji su u dnevnoj bolnici.
“Kod aktivnih pacijenata koji se liječe od alkoholizma, očekuje se progresija bolesti”, tvrdi Orešković.
U društvu je, u vrijeme epidemije primijećena povećana konzumacija alkohola, što je, navode stručnjaci, bilo vidljivo u ožujku i travnju kada su ljudi masovno kupovali zalihe alkoholnih pića. Isto tako moglo se to zamijetiti i među mladima koji su se okupljali ispred HNK u Zagrebu, i u noćnim klubovima.
“Postavlja se pitanje što očekivati kada pandemija završi? To je nepoznanica, mi ne znamo hoće li kao posljedica epidemije biti depresija, ne znamo što će se događati ali moramo raditi na tome da se pripremimo na sve”, istaknuo je Orešković.
Dr. Luka Maršić iz Klinike za psihijatriju KBC Sestre milosrdnice Zagreb koji se bavi liječenjem ovisnika o klađenju i kocki istaknuo je da je svaka ovisnost definirana kao zarazna bolest duše.
“Vanjski uvjetovane krize, poput koronakrize, samo dodatno povećavaju unutrašnje krize u ljudima. Kako se društvo raspada, tako se raspadaju naši ovisnici”, poručio je istaknuvši da i u normalnim okolnostima, postoji slaba sustavna podrška bihevioralnim ovisnicima – kockarima i kladioničarima. Imamo ogromnu količinu populacije u društvu koja je nezbrinuta, COVID-19 nije pojačao destrukciju bihevioralnih ovisnosti kockanja i klađenja, nego ih je tek otvorio i tek ćemo za godinu dana ili dvije shvatiti da će i taj ovisnik “umrijeti od COVID-19”, zaključio je Maršić.