Građani koji su proteklih godina dobivali povrat preplaćenog poreza na kamate za oročenu štednju ove godine ne mogu računati na taj prihod.
Potvrđeno nam je to u Poreznoj upravi, koja je počela s isplatama preplaćenog poreza za prošlu godinu.
– Ovo je prva godina otkad se u godišnji obračun ne uključuje dohodak ostvaren po osnovi imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, a koji se od 1. siječnja 2017. smatraju konačnim dohotkom i za koji se plaća konačan porez tijekom godine. Za konačne dohotke ne podnose se godišnje porezne prijave niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak – poručeno nam je iz Porezne uprave.
Podsjetimo, porez na kamate na oročenu štednju uveden je 2015. po stopi od 12 posto, a štediše su mogli, ako im izračun godišnjeg dohotka i plaćenog poreza i prireza pokaže da su platili predujam poreza veći od potrebnog, tražiti povrat poreza i po toj osnovi.
Dva dohotka
Porez na kamate plaćaju banke i drugi isplatitelji kamata, a procjenjuje se da državni proračun po toj osnovi godišnje ostvari oko pola milijarde kuna prihoda, dok povrat poreza može tražiti primatelj kamata. Primjerice, štediša s oročenih 100 tisuća kuna uz godišnji "kamatnjak" od četiri posto plati na isplaćenu kamatu od 4000 kuna godišnje oko 600 kuna poreza i prireza, dok mu povrat poreza ovisi o ukupnim prihodima i plaćenom poreznom predujmu.
Iako se na prvi pogled čini kako skidanje dohotka od kamata i drugih primitaka od kapitala s popisa prihoda za koje se može dobiti povrat poreza nije veliki zahvat u prihode građana, nekima su iznosi koji su do sada primali po toj osnovi zacijelo puno značili. Postavlja se i pitanje kako su prihodi od kamata prebačeni u konačan dohodak.
– Od 1. siječnja prošle godine porezni zakon razlikuje dvije vrste dohotka koje mogu ostvariti porezni obveznici. Riječ je o godišnjem dohotku, u koji spadaju plaće i drugi primici od nesamostalnog rada, i konačnom dohotku, u koji, među ostalim, spadaju i primici od kamata – pojašnjava nam porezna stručnjakinja Marija Zuber. Izraz "konačan dohodak", dodaje naša sugovornica, uzet je jer se smatra da je banka koja je isplatila kamate na oročenu štednju s pripadajućim porezom od 12 posto isplatila konačnu poreznu obvezu.
– Stoga nema mogućnosti da porezni obveznik zatraži povrat preplaćenog poreza po osnovi primitaka od kamata na oročenu štednju, kao ni da se od poreznog obveznika traži uplata razlike između porezne obveze i uplaćenog iznosa. Postoji mogućnost da porezni obveznik, primjerice, osnivanjem obrta, primitke od kamata po oročenoj štednji u svojoj poreznoj prijavi ne tretira kao konačan, nego godišnji dohodak, ali tada mu porez na kamatu nije 12 nego 24 posto – komentira Marija Zuber.
Manje prijava
Građanima će država, prema privremenim poreznim rješenjima za prošlu godinu, isplatiti 884 milijuna kuna preplaćenog poreza, što je za oko milijardu kuna manje od isplaćenoga povrata poreza za 2016. No, i broj poreznih rješenja prema kojima Porezna uprava vraća preplaćeni porez ove godine je 543 tisuće i značajno je manji nego za 2016., kada je obrađeno milijun i 127 tisuća poreznih prijava.
StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetpovrat poreza
Prvi put od 2015. godine: država prisvojila porez na kamate, građani ostali bez pola milijarde kuna!
9. kolovoza 2018. - 14:00