Nedavno je hrvatskoj javnosti predstavljen Nacionalni program probira i ranog otkrivanja raka pluća.
Ovome izuzetno važnom Programu cilj je kroz preventivne preglede pušača smanjiti broj oboljelih od karcinoma pluća u RH, gdje godišnje ima novooboljelih oko tri tisuće. Osnovno pitanje koje se postavlja jest ono o financiranju Programa u hrvatskom zdravstvenom sustavu koji je vječno u minusu.
– Moj osobni prijedlog bi bio da se program financira iz povišenja cijene kutije cigareta. Najpoštenije bi bilo da pušači sami financiraju taj program baš kao i druge programe i liječenje bolesti uzrokovanih pušenjem. Ponovit ću ovdje da bi povećanjem cijene kutije cigarete generirali oko 365 milijuna eura sredstava od kojih bismo mogli financirati cjelokupni plan borbe protiv raka RH – kaže prof. dr. Eduard Vrdoljak, jedan od vodećih hrvatskih onkologa, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split i predsjednik Povjerenstva za izradu Nacionalnog plana borbe protiv raka.
Rak pluća je najsmrtonosniji rak u RH koji na godišnjoj razini odnosi puno ljudskih života, samo u 2016. godini odnio ih je 2866. Dakle, usprkos nedvojbenim uspjesima moderne onkologije, učinaka ciljane terapije i imunoterapije, značajnog produženja života uz očuvanje kvalitete tog života, prevelik udio oboljelih umre. Njih 93,4 posto.
– Stara je narodna poslovica – bolje spriječiti nego liječiti. Kod raka pluća to se najbolje vidi. Rak pluća je vrlo rijetka bolest kod nepušača. Pušenje je osnovni, glavni uzrok raka pluća. U RH gotovo trećina stanovnika puši, dok primjerice u Švedskoj puši manje od jedne desetine stanovništva. Dakle, najbolji način borbe protiv raka pluća je primarna prevencija – ne pušiti. Moramo sve dati od sebe da najrazličitijim vidovima borbe protiv pušenja dođemo u EU prosjek što se tiče udjela stanovništva koje puši – kaže prof. Vrdoljak.
Drugi najbolji način borbe protiv raka pluća je otkriti ga u ranoj fazi bolesti, kada je vjerojatnost njegova izlječenja značajno veća.
– Donedavno nismo imali tehnološku podršku (primjerice RTG pluća se nije pokazao dovoljno dobrim za ranu detekciju) za kvalitetnu, preciznu, dovoljno specifičnu i osjetljivu ranu dijagnostiku raka pluća. Razvojem MSCT tehnologije, dijagnostika ranog otkrivanja raka pluća znatno je poboljšana. Danas, imamo više studija, u EU-u i SAD-u, koje nedvojbeno pokazuju da je rana detekcija raka pluća moguća kod ciljane populacije (u načelu pušači stariji od 50 godina s pušačkim stažem od 30 godina, odnosno pušenjem jedne kutije cigareta na dan) te da se može smanjiti smrtnost od raka pluća za 20-ak posto. Uz gore navedenu smrtnost od raka pluća 2866 osoba godišnje (2016.), možemo pridonijeti spašavanju 500-tinjak osoba godišnje – kaže prof. dr. Vrdoljak.
Imamo li ipak dovoljno ljudskih i materijalnih resursa za provođenje programa rane detekcije raka pluća?
– Na to pitanje nemam točan odgovor. Ipak, znajući da je program osmislio i organizirao akademik Miroslav Samaržija, jedan od najpoznatijih i najboljih hrvatskih pulmologa, ujedno i predstojnik Klinike za plućne bolesti Jordanovac, uvjeren sam da je pazio na svaki detalj njegove moguće implementacije. Pritom mislim na maksimalno korištenje postojeće opreme, kao i potencijalnu kupovinu nove opreme. Što se ljudskog potencijala tiče, jasno da će program zahtijevati angažman mnogih, poglavito radiologa. Ipak, i tu se mislilo unaprijed i planira se uvođenje umjetne inteligencije u čitanju nalaza niskodoznog MSCT pregleda – kaže prof. dr. Vrdoljak.
Naš sugovornik vjeruje da će ovaj Program biti uspješnije implementiran od drugih programa rane detekcije, gdje nismo bili dovoljno dobri, primjerice rane detekcije raka debelog crijeva:
– Pozivam sve one koji će sudjelovati u ovom programu na razumijevanje, zajedništvo, strpljivost, spremnost na davanje, prihvaćanje bolesti kao dijela naših života, koja se događa nama, a ne nekome drugome, kao i u vjeru u uspjeh. Ako na takav način pristupimo programu rane detekcije raka pluća, uspjeh je zagarantiran – zaključuje prof. dr. Eduard Vrdoljak.
U Zagrebu je zbog ovoga na stručnom sastanku za dobivanje licencije radiologa za pisanje nalaza po strogo definiranim kriterijima Nacionalnog programa i probira ranog otkrivanja raka pluća bio prof. dr. Tade Tadić, specijalist radiologije iz KBC-a Split.
– Bit će ovo veliki izazov za sve nas. Te bi se radiološke pretrage obavljale subotom, odnosno u onim terminima koji nisu zauzeti, one će se raditi izvan radnog vremena. Dakle, radit će se kao i u svakom drugom probiru. Na tim će pretragama raditi liječnik radiolog i inženjeri radiologije i taj će im posao biti dodatno plaćen – kaže dr. Tadić.
Budući da splitski KBC ima samo tri MSCT uređaja zanimalo nas je na koliko će uređaja biti obavljane te radiološke pretrage.
– Isključivo na jednom jer su strogo definirani uvjeti u kojima se pacijenti moraju skenirati i snimati. Tako je potrebno imati 128 slojni MSCT, a jedan takav uređaj se nalazi u bolnici na Firulama i tamo ćemo raditi te pretrage – kaže dr. Tadić.
Zanimalo nas je, kako će se obavljati probir onih pacijenata koji trebaju ići na MSCT pluća, kako bi se utvrdilo imaju li ili nemaju zloćudnu bolest.
– To će raditi liječnici opće prakse koji znaju svoje pacijente i koji znaju, koliko oni imaju godina, puše li, koliko dugo uživaju u nikotinu i koliko kutija cigareta puše dnevno. Odnosno, oni bi trebali znati njihovu cjelokupnu anamnezu o pušenju. Ovim bi screeningom trebale biti obuhvaćene osobe između 50 i 75 godina života. Tada, kada je liječnik opće prakse utvrdio da je neki njegov pacijent iz rizične skupine, tog svog pacijenta naziva i predlaže mu ovakvu pretragu. Ako je on prihvati, onda ga liječnik upisuje na listu koja će biti na internetu – kaže dr. Tadić.
Čitava pretraga će trajati najviše desetak minuta i apsolutno je bezbolna.
– Ako bude potrebe, zbog velikog odaziva pacijenata, mi ćemo dovesti i radiologe iz ostalih hrvatskih gradova. No, treba pričekati da sve to krene. Prvo će zagrebački Jordanovac raditi po ovom programu. Očekujem da ćemo i mi u Splitu brzo krenuti, čim se sustav ujednači, a neke eventualne manjkavosti otklanjat ćemo “u hodu” – zaključuje dr. Tadić. •