U Banskim dvorima održana je redovita sjednica Vlade. Premijer Andrej Plenković uvodno se osvrnuo na saborsku raspravu o Zakonu o obnovi Zagreba, piše Jutarnji list.
- Mislim da je rasprava jučer bila sadržajna. Mi čekamo da sagledamo cjelinu sugestija i inicijativa pojedinih zastupnika i klubova i nakon toga očekujemo da se krajem idućeg tjedna, ovisno o tome što je prihvatljivo i u okviru koncepcije Zakona, usvoji 11. rujna i da se krene s dokumentom koji je važan za provedbu mjera, a to je program mjera te osnivanje fonda kojeg će biti potpisnici Vlada, Grad Zagreb i dvije županije.
Što se tiče ostalih aktivnosti, zahvaljujem potpredsjedniku Medvedu za aktivnosti povodom dana nestalih. Važno je da otkrijemo sudbinu onih koje obitelji ne mogu pronaći. Potpredsjednik Medved i ja smo rekli da će to biti važna tema angažmana Vlade u ovom mandatu - kazao je Plenković.
{youtube}{/youtube}
Premijer je kazao kako se na Bledu odrežao strateški forum na kojem je sudjelovalo niz čelnika iz brojnih europskih zemalja te kazao kako je dobro da se te aktivnosti ponovno reaktiviraju.
- Danas ćemo na Vladi dati dva jamstva, jedno je jamstvo za brodogradnju. Nakon niza rasprava, analiza i zahtjeva koji su došli pred nas, jedno se odnosi na društvo MKM Yachts, gdje je podugovaratelj društvo 3. maj u Rijeci. Riječ je o izgradnji najluksuznijih polarnih kruzera.
Druga odluka odnosi se na Uljanik brodogradnju 1856. u svrhu pokretanja proizvodnje. Ovo je poruka Puli, Istri, radnicima brodogradilišta koji su bili najuporniji i s nama razgovarali cijelo vrijeme. to je signal gdje otvaramo prostor na mudar način kako bismo postupno revitalizirali postupak brodogradnje u Puli - kazao je Plenković.
- Najvažnija najava, po meni najbitnija, koja je na tragu onoga što smo govorili u kampanji, o očuvanju radnih mjesta.
U Hrvatskoj imamo više od milijun i petsto tisuća zaposlenih i otprilike sto tisuća nezaposlenih. Uspjeli smo održati solidnu turističku sezonu i mislim da će se to osjetiti u prihodima državnog proračuna i na efekte predvidivog i očekivanog pada BDP-a. Na tom tragu mi smo kao Vlada, pogotovo gospodarski dio resora, razmatrali što učiniti dalje i koje poruke ohrabrenja poslati gospodarstvu, poduzetnicima i zaposlenicima.
Niz mjera, koje su išle preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji će biti zadužen za mjere, donijet će se u ponedjeljak. Dovoljno je da se tijekom rujna isplate sredstva koje idu temeljem mjera koje su trajale do 31. kolovoza, a da poduzetnici mogu planirati aktivnosti do kraja godine.
Potporom za ožujak o 3250 kuna, potporom od 4 tisuće kuna omogućili smo zadržavanje radnih mjesta, premostili smo krizu za brojne poduzetnike.
Što su rezultati? Zadržana je zaposlenost, očuvana je likvidnost, ukupno je isplaćeno 6,3 milijardi kuna za sve mjere. Vrhunac korištenja mjera bio je u travnju kad smo za preko 100 tisuća poslodavaca isplatili plaće za 581 tisuću radnika u RH.
Primjerice za kolovoz planira se isplatiti 270 milijuna kuna. Za skraćeno radno vrijeme bit će isplaćeno sredstava za skoro 25 tisuća radnika. Provedba ovih mjera je po nama polučila učinke. 31.8. smo bilježili povećanje osiguranika za 16 tisuća i to je kraj onoga što se naziva uobičajenom sezonom, spriječili smo značajnije povećanje broja nezaposlenih.
Kako bismo omogućili poduzetnicima da funkcioniraju bez straha, mi ćemo nastaviti s mjerom koja se odnosi na skraćeno radno vrijeme, maksimalno do 2000 kuna po radniku uz pripadajuće doprinose, produžit ćemo mjere za mikropoduzetnike uz otpis doprinosa - kazao je premijer.
Plenković je i kazao da će mjera od 4 tisuće kuna plaće po zaposlenom biti na snazi do 31. prosnica ove godine.
- To je za djelatnosti koje su ugrožen poput prijevoza putnika, ugostiteljstva, djelatnost putničkih agencija i organizatora putovanja što je osobito važno za turizam, kao i djelatnosti vezane za rekreaciju, kulturne i sportske događaje ako su imali pad prometa većih od 60 posto i ta potpora uključuje otpis doprinosa.
Mjere od 4 tisuće kuna omogućit ćemo poduzetnicima i djelatnostima koje budu zatvoreni odlukama Nacionalnog ili lokalnog stožera civilne zaštite.
Sve ove mjere koje će nas za 4 mjeseca koštati 400 milijuna kuna, dio tih sredstava se kompenzira i namiruje sredstvima iz Europskih fondova i budućih programa.
Hrvatska je poduzela nacionalne mjere pravovremeno. Nismo čekali da se na razini EU usvoje pravni akti, nađu sredstva pa da kasnije krenemo s implementacijom. Reagirali smo na vrijeme i zato u krizi nismo imali toliku nezaposlenost. Aktivnosti koje radimo sada su na tragu takve politike vlade i nadam se da ćemo mjere raspraviti sa socijalnim partnerima, predstavnicima sindikata i udruge poslodavaca, da ćemo nastaviti s mjerama za likvidnost poduzetnika i putem HAMAG BICRO-a i programa koje ima Hrvatska banka za obnovu i razvitak. To je cilj investicija, poticanja gospodarstva, brzog apsorbiranja sredstava.
Izvijestila nas je ministrica Tramišak da smo ugovorili više od 100 posto ukupnoga iznosa aktualne financijske perspektive, 101 posto je ugovoreno.
Mislim da su ovo važne poruke uoči političke i ekonomske jeseni na način da svi mogu planirati svoje aktivnosti s okvirima koje su poznati.
Zahvaljujem ministru Fuchsu što radi s kolegama i stručnjacima za omogućavanje školske godine. Važno je da omogućimo uz sve mjere koje poduzimamo sukladno preporukama HZJZ početak školske godine od najmanjih pa do fakulteta - kazao je premijer Plenković.
Marić: Korona nas je do sada stajala više od 11 milijardi kuna
Koronakriza je Hrvatsku do sada stajala preko 11 milijardi kuna od čega je više od pola otišlo za mjere potpore za očuvanje radnih mjesta, za što je do sada potrošeno više od šest milijardi kuna, rekao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić, dodavši i da su moguće nove mjere za spas posrnulih dijelova gospodarstva.
"Ne možemo zanemariti ni čitav niz dodatnih rashoda, poglavito u sektoru zdravstva za borbu protiv pandemije. Imali smo i druge izdatke koje nismo planirali, kako za lokalnu samoupravu tako i za HZZO i ostale enetitete gdje smo rekli da ćemo im olakšati barem likvidnosno ovu situaciju", kazao je Marić
Ukazao je i na manjak na prihodnoj strani proračuna, zbog pada gospodarske aktivnosti koji je, kako je rekao, imao neminovan efekt na prikupljanje prihoda proračuna, poglavito PDV-a ali i ostalih.
Prema njegovim riječima, od početka godine do kraja kolovoza manjak poreznih prihoda u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje je oko 12 posto, a doprinosa između 9 i 10 posto.
"Sedmi i osmi mjesec nisu bili toliko loši, međutim protekla dva tjedna, poglavito u segmentu turizma, vidimo pad vrijednost, što vidimo kroz fiskalizirane račune, a sada smo na razinama ispod 50 posto. Do tada smo bili na razinama između 65 i 70 posto prošlogodišnjeg iznosa", istaknuo je ministar.
Podsjetio je i na mjere olakšavanja poreznim obveznicima, mjere odgode odnosno oprosta poreznih dugovanja za što je izdvojeno oko 5,3 milijardi kuna.
Vlada, kako je rekao, očekuje da će polovica tog iznosa biti u otpisu, a za sada je otpisano između 2,3 i 2,4 milijarde kuna.
"Sve skupa, kada to zbrojite dolazimo do 21 milijarde kuna", kazao je Marić dok je eventualne nove mjere za spas pojedinih dijelova gospodarstva prokomentirao "ovisno o razvoju situacije, sukladno mogućnostima i našim promišljanjima nove ćemo mjere stavljati u funkciju".
"Cijelo vrijeme smo konzistentni, očuvanje radnih mjesta je prioritet", rekao je Marić.
Govoreći o ovrhama, naglasio je da to nije samo pitanje pravo dužnika nego da se mora razmišljati i o pravima vjerovnika i općenito očuvanja financijske discipline i reda u državi.
Novi ovršni zakon po Mariću bi, trebao biti usmjeren prema tome da se prevenira nastajanje dodatnih slučajeva koje smo imali proteklih godina.
"Međutim, ne možemo zanemariti situaciju koju sada imamo, sa vjerovnicima smo započeli već neke razgovore i oni trebaju također pokazati dobru volju", kaže Marić.
Otkrio je i da bi se u iduća dva tjedana trebale usvojiti smjernice ekonomske i fiskalne politike a gdje će biti ažurirana i projekcija BDP-a za ovu godinu. Procjena pada će biti nešto bolja od dosadašnjih predviđanja od 9,4 posto, dodao je. (Hina)