Uvođenje eura pozitivno će se odraziti na kretanje razine kamatnih stopa u Hrvatskoj, pa bi dužnici učinak uvođenja jedinstvene europske valute trebali osjetiti na ratama svojih kredita.
Opći je to zaključak koji se može izvući iz panela koji je održan u sklopu jučerašnje konferencije “Razdoblje niskih kamatnih stopa”, koju su zajednički organizirali Jutarnji list, Hrvatska udruga banaka (HUB) i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Ipak, u ovom trenutku teško da se može reći u kojoj će mjeri zamjena kune eurom utjecati na kamatne stope. To će, naime, u velikoj mjeri ovisiti o trenutku u kojem će Hrvatska ulaziti u zonu eura i o kretanju kamatnih stopa u zoni eura u tom trenutku. K tome, pristupanjem Europskoj monetarnoj uniji (EMU) Hrvatska će prihvatiti i monetarnu politiku koju provodi Europska centralna banka, a to znači i propise koji se donose u Frankfurtu.
Ključni termin
- Efekt uvođenja eura na kamatne stope u nas je siguran. Međutim, mi u ovom trenutku još ne znamo kada ćemo točno uvesti euro. Moguće je da ćemo euro uvesti kada kamate budu u trendu rasta, a tada će i regulatorni trošak rasti - upozorila je Marijana Ivanov, profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
- Osim onog u Hrvatskoj, u obzir i sada treba uzimati i europski regulatorni okvir jer je Hrvatska jako izložena zbivanjima u eurozoni. U eurozoni se posljednjih godina dogodio pravi ‘regulacijski tsunami’, jako se regulira i limitira poslovanje financijskih institucija - upozorio je i Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste Banka.
Osim Marijane Ivanov i Christopha Schoefboecka, sudionici panela bili su i Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisena, kao i Vedran Šošić, viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB), te Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK). Raspravu je moderirao Frenki Laušić, novinar Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista.
Iako je glavna tema panela bila budućnost kamatnih stopa u Hrvatskoj, panelisti su vrlo brzo zaključili da se njihovo daljnje kretanje teško može odvojiti od predstojećeg procesa uvođenja eura. No, kao jedna od prepreka na tom putu pojavljuje se otpor dijela hrvatske javnosti uvođenju eura.
Regulacijski tsunami
- Mislim da je većina građana svjesna da je euro dobro rješenje za Hrvatsku, ali smatraju da nije dobar trenutak za njegovo uvođenje. No, to i nije proces koji će se dogoditi preko noći - poručio je Šošić.
Koliko hrvatskih građana u ovom trenutku podržava uvođenje eura, a koliko ih je protiv, teško je reći jer još nema preciznih i ozbiljnih istraživanja na tu temu. Ipak, općenito gledano, Šošić smatra da se pristaše uvođenja eura ponajprije mogu tražiti među onima koji više putuju i koji imaju štednju, ali i kredite u eurima. Te su društvene skupine, naime, svjesnije troškova koje imaju zbog promjene tečaja. Drugu stranu medalje predstavljaju građani, koji manje putuju, nemaju štednju, a često ni kredite. To se posebno odnosi na umirovljenike, od kojih mnogi jedva preživljavaju, pa strahuju - prema porukama iz HNB-a neopravdano - od eventualnog rasta cijena kao posljedice konverzije. Stoga je na vlasti da objasni građanima što će im donijeti uvođenje eura. To se posebno odnosi na ranjivije skupine poput umirovljenika.
Ipak, dio panelista upozorio je da članstvo u eurozoni nosi niz regulatornih promjena. Osim niza propisa kojima se regulira poslovanje financijskih institucija, a koje je Schoefboeck nazvao “regulacijskim tsunamijem”, jedna od posljedica bit će i smanjenje stope obvezne pričuve, što bi trebalo izvršiti pritisak na pad kamatnih stopa.
U konačnici, presudan utjecaj na kretanje kamatnih stopa ipak će imati ponašanje aktera u samoj Hrvatskoj, kako vlasti tako i građana. Preciznije, radi se o reformama koje će smanjiti rizik poslovanja u zemlji te tako utjecati i na pad kamatnih stopa.
- Uvođenje eura samo po sebi neće riješiti probleme. Ako ne riješimo strukturne probleme, kamatne će stope u Hrvatskoj ostati više nego u drugim zemljama - ocijenila je Ivanov.
Drugim riječima, ako ne poradimo na rješavanju naših strukturnih slabosti, i s eurom ćemo, proizlazi iz njezina izlaganja, imati iste probleme.
Loši krediti
I Savić je upozorio da problemi s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo utječu na kamatne stope. Vidi se to i po udjelu “loših” u ukupnim kreditima, što povećava i rizičnost kreditiranja u nas. Savić je posebno ukazao na zaostajanje Hrvatske na ljestvicama konkurentnosti: dok ostale tranzicijske članice EU polako povećavaju svoju konkurentnost, Hrvatska je na tom planu - statična. To su problemi koje Hrvatska mora riješiti, s eurom ili bez njega.
Nezaobilazna tema na panelu bila je i kriza u Agrokoru. Tako je Michael Georg Müller, predsjednik Uprave Raiffeisena, istaknuo da je trend kreditiranja u ovoj godini pozitivan, unatoč krizi u Agrokoru.
- Hrvatsko gospodarstvo mora se dalje razvijati, konačno se mora orijentirati na izvoz visokosofisticiranih proizvoda - poručio je Müller.