Novi plan za oživljavanje devastiranog "Imunološkog zavoda" konture je dobio kroz nedavno osnovanu Narodnu inicijativu "Naša krv za naše zdravlje".
Na čelu joj se našao Zoran Kalinić, koji je u posljednja dva desetljeća bio uključen u čitav niz projekata u zdravstvu, poput informatizacije bolničkog menadžmenta i robotske kirurgije. Kao savjetnik za razvoj poslovanja bio je kroz inicijativu Visia Croatica uključen u nikada dovršenu privatizaciju "Imunološkog" iz 2014.
Uz Kalinića tu su i Bojan Benko, nekadašnji direktor Zavoda i jedan od naših vodećih eskperata za plazmu, potom Hrvoje Mazija, stručnjak za interferon, kao i dva inženjera – Nikola Dragić koji je vodio automatizaciju jednoga važnog segmenta Plivine proizvodnje, te informatičar Boris Njegić. Tim su ojačali i s tri odvjetnika.
Pokretanje
Ova ekipa u kratko vrijeme uspjela je za svoj plan prikupiti podršku 25 različitih institucija, obrazovnih ustanova, strukovnih udruga i uglednih pojedinaca, kao i niza gradova i općina u Hrvatskoj.
Radi se, primjerice, o Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Hrvatskom zavodu za javnu medicinu i njihovim čelnim ljudima doc. dr. Krunoslavu Capaku i dr. Maji Grbi Bujević, medicinskim fakultetima u Rijeci i Osijeku, Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i Prehrambeno-biotehnološkom u Zagrebu, Hrvatskoj udruzi poslodavaca u zdravstvu, Sindikatu medicinskih sestara i još nizu drugih.
Bio je to vjerojatno i razlog što je nakon čitavog niza mjeseci i godina bezuspješnih pokušaja ova ekipa prije dva tjedna napokon primljena u Ministarstvu državne imovine.
- Prethodno smo - kaže Kalinić - mail uputili premijeru Andreju Plenkoviću i uvjereni smo da bez njegova naloga ni sada ne bi došlo do razgovora.
Bilo kako bilo, u tri sata razgovora predočili su plan.
- Imunološki zavod može se pokrenuti u jako kratkom roku, uspostaviti održivo poslovanje bez daljnjeg opterećivanja državnog proračuna i, ono što je najvažnije, moguće je pokrenuti proizvodnju i osigurati pouzdanu opskrbu RH, našeg javnozdravstvenog sustava i građana najkvalitetnijim imunobiološkim lijekovima i medicinskim proizvodima iz naše proizvodnje - navodi Kalinić.
{embed_photo}1384440{/embed_photo}
Po onome što su zamisilili on i suradnici, temelj za dugoročno održivo poslovanje IMZ-a bila bi prerada plazme, dok bi svi ostali proizvodi, i oni iz postojećeg programa, ali i novi, poput cjepiva, interferona, antitoksina i ostalih, bili nadogradnja za uspješan povratak na pozicije koje je nekad ta institucija zauzimala u europskim i svjetskim okvirima.
Većinski vlasnik
- Rješenje koje smo razvili i koje se temelji na inovativnom poslovnom modelu osigurava oživljavanje IMZ-a i nužne investicije bez opterećenja proračuna, a da država ostane većinski vlasnik. Predloženi poslovni model omogućuje to sve daleko brže od svih dosadašnjih pokušaja, kojima to ionako ne može poći za rukom.
Zanimljivo je i to da je taj model primjenjiv u bilo kojem scenariju pokretanja Zavoda, odnosno, odluči li se za osnivanje novoga poslovnog subjekta, postojeću ustanovu ili isto tako postojeće trgovačko društvo - veli Kalinić.
Dodat će kako je svaki od ta tri scenarija izvediv, ali da su oni ti koji bi odlučivali, u konačnici ruku bi digao za otvaranje posve novog poduzeća, jer nudi najveću fleksibilnost i mogućnost sufinanciranja od manjinskih privatnih ulagača. S druge strane, sve pokretati na temeljima postojećeg dioničkog društva bio bi - po njima - najgori scenarij, i to zbog nagomilanih problema kroz sve ove godine stagnacije i propadanja IMZ-a.
Što se rokova tiče, uvjeren ja kako je moguće uspostaviti proizvodnju i imati vlastita antitijela za koronavirus već za devet mjeseci, a preradu plazme za isto tako brzih 18 mjeseci, i to u ultramodernom pogonu uz korištenje najnovijih tehnologija.
Najvažniji proizvod bili bi krvni derivati, strateški, poput abumina i imunoglobulina, faktor VIII, prirodni interferon, nekoć među najboljim na svijetu, antitoksini, gdje se ubrajaju protuotrovi za ugrize zmija, kao i razne vrste cjepiva koje imaju veliki tržišni potencijal, ali i traže nužna ulaganja.
{embed_photo}1384552{/embed_photo}
Naša krv i zdravlje
Iz Inicijative "Naša krv za naše zdravlje" tijekom razgovora u Ministarstvu državne imovine, kao i u dvama dopisima upućenima premijeru tražili su svoje sudjelovanje u upravljanju ili savjetovanje u implementaciji predloženog modela te čvrste ugovore koji bi jamčili realizaciju. Svoju nagradu spremni su vezati za uspješnost cijelog projekta, odnosno ostvarenje jasno postavljenih ciljeva.
Dodatni problem može se ispostaviti u činjenici da je u međuvremenu došlo do raspuštanja Sabora i raspisivanja izbora. Unatoč tome, Kalinić i ekipa zatražili su da osobno premijeru i trojici najvažnijih tehničkih ministara – zdravstva, gospodarstva i državne imovine, zajedno predstave svoj plan.
- Naša inicijativa i naš projekt su već javni. Za njih su interes pokazale i sve odreda veće trenutačno oporbene stranke. Neke su bile spremne odmah dati svoja jamstva, ali mi nismo željeli i ne želimo ni u budućnosti biti dijelom nikakve izborne kampanje. Oživljavanje i proizvodnja u "Imunološkom zavodu" moraju biti strateški cilj Republike Hrvatske.
To je, uostalom, pokazalo i vrijeme ove pandemije, kada su razvijene države ovakve svoje resurse ljubomorno čuvale za svoje domaće potrebe, a ostatku svijeta davala na kapaljke. Ne pokaže li ova ili neka nova politika sluha, mi smo spremni i za referendum. Tu će nam dobro doći već dokazana snaga sindikata – poručuje Zoran Kalinić u ime Narodne inicijative "Naša krv za naše zdravlje".