Kronično nedostaju godinama, pa gotovo da više i nije novost kada čujemo kako u nekoj školi matematiku predaju nastavnici engleskog jezika.
Ili fiziku učitelji povijesti, čak i – tjelesne kulture. Izvedba nastave iz takozvanih STEM predmeta, osobito fizike i matematike te informatike, a u nekim sredinama i kemije te biologije, postala je nemoguća misija, čak i kada su u pitanju kratkotrajne zamjene. Mladi, obrazovani ljudi koji i završe nastavničke STEM smjerove bježe iz prosvjete u tržišni svijet gdje ih već u startu čekaju gotovo dvostruko veće plaće nego u školama.
Mijenjaju li se stvari nabolje za škole, možda je preuranjeno reći, ali od ove akademske godine država se napokon probudila i odlučila prvi put izdašnim iznosom stipendije u visini od 600 eura (4520,70 kuna) mjesečno privući mlade ljude da upišu nastavničke studije iz tih predmeta, koji se uglavnom izvode na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Na javni poziv okončan sredinom prosinca za te se stipendije javilo 503 kandidata i - svi su prošli, to jest ostvarili pravo na stipendiju već od ove akademske godine.
Minimum je godina dana
Međutim, s obzirom da su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) već ranije najavili kako će budućim STEM nastavnicima koji budu primali ovu stipendiju uvjetovati da dio radnog vijeka moraju ‘odraditi’ u nastavi u školama, od MZO-a smo zatražili dodatna objašnjenja hoće li se to pravilo odnositi već na ovogodišnju generaciju stipendista i na koji će način biti regulirane njihove obveze prema školama.
Odgovor je sljedeći: da, već ova generacija stipendista, budućih nastavnika, morat će jedno vrijeme raditi u školi.
- Primanje STEM nastavničke stipendije definirano je u Uvjetima stipendiranja koje student prihvaća prilikom primitka stipendije i to na način da se dobitnik stipendije obvezuje raditi u školi onoliko dugo koliko je primao stipendiju, ali ne kraće od godinu dana, i to na području županije prebivališta – odgovor je koji smo dobili od MZO-a. Dakle, ne samo da će najmanje godinu dana morati raditi u prosvjeti, nego će biti obvezni zaposliti se u školama u županiji prebivališta. Tako potpisani ugovor neće se baš isplatiti kršiti jer, objašnjavaju iz MZO-a ministra Radovana Fuchsa, predviđene su sankcije za takve slučajeve:
- Ako stipendist odbije ponudu za sklapanje radnog odnosa iz Uvjeta stipendiranja smatra se da nije ispunio prihvaćenu obvezu i dužan je Ministarstvu vratiti cjelokupni iznos stipendije – stoji u odgovoru resornog ministarstva.
Pitali smo ih i koliko je ovogodišnjih dobitnika STEM nastavničke stipendije (503) prihvatilo takve uvjete stipendiranja, a podsjetimo, prema postojećem pravilniku, prihvaćanje Uvjeta stipendiranja smatra se činom sklapanja ugovora. Dosad je, kažu, u MZO-u, od 503 studenata koji su ostvarili pravo na stipendiju Uvjete stipendiranja prihvatilo njih 459. To i nije tako loša vijest ako barem putem stipendije možemo imati, pa i nakratko, zajamčene nastavnike matematike, fizike, biologije, kemije i informatike u školama, ali gorka je činjenica da i u najboljem scenariju njihov dolazak u škole možemo očekivati tek za pet godina kada završe studij. Dodajmo i kako su iz Ministarstva najavili kako se isplata tih (kao i ostalih državnih) stipendija očekuje do kraja ove kalendarske godine.
Jednom dobivena traje do kraja studija
Iako ova godina, prema ocjeni stručne javnosti, ali i samih studenata, nije možda bila najbolja za promociju ovih stipendija jer mnogi studenti i maturanti nisu ni znali da se one prvi put dodjeljuju za nastavničke STEM studije, a i rok od objave novosti do realizacije bio je kratak, u MZO ne sumnjaju da će iznos od 600 eura mjesečno dati rezultate u budućnosti te prevagnuti u odluci mladih da se odlučuju za ova deficitarna zanimanja. Iz Ministarstva kao argumente koji idu tome u prilog navode stavke vezane za te stipendije prema kojima se one dodjeljuju tijekom cijelog studiranja dok student stipendist ispunjava redovite obveze. Drugim riječima, kada jednom dobije tu stipendiju i uspješno svladava godine studija, student neće morati svake godine ponovno aplicirati za nju.
- Kako bi se dodatno privuklo učenike da upisuju STEM studije za koje postoji slabiji interes, državne stipendije za STEM nastavničke studijske programe isplaćivat će se za sve akademske godine do stjecanja visokoobrazovne kvalifikacije pod uvjetom da korisnik stipendije pohađa upisani studij i ispunjava sve obveze utvrđene studijskim programom za upis u višu godinu studija u skladu sa statutom, drugim općim aktom ili odlukom matičnoga visokog učilišta na kojemu studira.
Takav student koji ostvari pravo na stipendiju u iznosu od 600 eura taj će iznos primati do završetka studija, a ne kao što je do sada bilo, za jednu akademsku godinu – objašnjavaju iz MZO-a. Novost je, također dodaju, da će se STEM stipendije dodjeljivati i studentima diplomske razine studija.
- Ovakvim načinom dodjele STEM stipendija namjera je ublažiti problem velikog nedostatka nastavnika određenih STEM predmeta u osnovnim i srednjim školama – poručuju iz MZO-a.
Iako je struka, koja godinama upozorava na slab interes studenata za upis STEM nastavničkih studija, složna kako je visoka stipendija za buduće nastavnike hvalevrijedan potez, ipak upozoravaju kako to nije dovoljno da se riješi gorući problem manjka ovoga kadra u osnovnim i srednjim školama.
- Pohvalno je što je Ministarstvo reagiralo na ovaj način, ali visoke stipendije nisu jedini pokretač koji će mlade privući ovim studijima i radu u školi. Postoje i drugi uvjeti koje je potrebno osigurati, a to su prije svega status profesije i plaće – kaže Mile Dželalija, profesor u trajnom zvanju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu i v.d. dekana toga fakulteta. Splitski je PMF, kaže profesor Dželalija, ove godine upisao više studenata na nastavničkim smjerovima fizike, matematike, informatike, biologije i kemije (i njihovim kombinacijama) nego protekle akademske godine, međutim, tome nije bila razlog stipendija koja još uvijek nije bila sigurna dok su se studenti upisivali.
- Učinak stipendije možemo više očekivati tek iduće akademske godine. Sam fakultet pokrenuo je određene inicijative da animiramo mlade za upis tih studija. Stipendisti koji ove godine počinju STEM nastavničke studije u škole će stići tek za pet godina. Već sada je stanje loše a za pet godina bit će strašno loše. Nama trebaju cjelovita rješenja – poziva profesor Dželalija.
Iako, kaže, nije politički popularno dati veće plaće nastavnicima deficitarnih područja, možda bi se ipak trebalo razmisliti o tome da se u nekom prijelaznom razdoblju - dok su definirana kao deficitarna zanimanja - nastavnicima STEM predmeta u školama osigiraju 20 do 30 posto veće plaće u obliku, primjerice, projektnog dodatka i slično.