Ovi hrvatski gradovi nemaju problema s demografijom, a otkrili su nam kako zadržati mlade; Među njima nema Šibenika

Broj rođene djece od 2009. godine u padu je, pa je tako u tih deset godina rođeno oko sedam i pol tisuća beba manje. Najmanje rođenih u tom desetogodišnjem razdoblju bilo je preklani kada je rođeno 36.556 beba, dok je lani ta brojka popravljena za 389 novorođenih beba.

Lani je rođeno 36.945 beba, odnosno 1,1 posto više nego 2017. godine. Lani je umrlo 52.706 osoba, odnosno 1,4 posto manje nego godinu prije.

U deset godina

S obzirom na to da broj umrlih kontinuirano nadmašuje broj rođenih, prirodni prirast je negativan. U posljednjih deset godina 2017. i 2015. bile su najlošije po tom pokazatelju. Stopa prirodnog prirasta lani je bila -3,9, odnosno 15.761 osoba je više umrlo, nego što ih se rodilo.

Pozitivan prirodni prirast bio je u 58 gradova i općina, negativan u 492 grada i općina te Gradu Zagrebu, a pet ih je imalo nulti prirodni prirast. Mi smo napravili analizu po gradovima. Lani je u 12 gradova bilo više rođenih nego umrlih, a preklani u devet. Kao i lani, najveći pozitivan prirast imali su Solin, Metković, Kaštela i Dugo Selo.

U Solinu se lani rodilo 278 beba, a prirodni je prirast bio 79 koliko je bilo više rođenih u odnosu na umrle. I drugi grad s najvećim prirodnim prirastom je u Splitsko-dalmatinskoj županiji. To je grad Kaštela u kojem su rođene 404 bebe, a umrle su 354 osobe. Slijedi Metković s prirodnim prirastom od 47 novih građana, Dugo Selo s 37, Poreč s 27, Čakovec s 20, Sinj s 15, Novigrad Istarski 5 te Orahovica i Vodnjan s četiri nova građana. Pozitivan prirast s tri, odnosno dva stanovnika više imali su Vrgorac i Biograd na Moru. Svi ostali gradovi imali su negativan prirast, odnosno u godinu dana je više građana umrlo, nego što ih se rodilo. Iz dvije županije, Istarske i Splitsko-dalmatinske, tri su grada s pozitivnim prirodnim prirastom.

Naknade za bebe

Svi gradovi s pozitivnim prirastom svrstavaju se u kategoriju srednjih i malih, a zajedničko im je da poduzimaju niz mjera kojima žele zadržati stanovništvo i doseliti novo. Povećavaju se naknade za novorođene bebe, grade se vrtići, uvode poticaji za rješavanje stambenog pitanja, ali i potiče poduzetništvo kako bi se otvorila radna mjesta, a onda usporedo i najbolje uskladilo roditeljstvo.

Grad Solin je već nekoliko godina rekorder u Hrvatskoj po prirodnom prirastu. Razlog tome sigurno je i niz mjera za djecu i mlade.

“Grad Solin gradi dva nova dječja vrtića, a vrijednost investicije je 30,000.000 kuna. Za rad Dječjeg vrtića Cvrčak, koji je u većinskom vlasništvu Grada Solina, za 2019. godinu izdvojit će se 28,582.000 kuna. Za sufinanciranje rada privatnih vrtića (pet vrtića i jedan obrt za čuvanje djece) u 2019. godini osigurano je 2,404.000 kuna. Ukupno za financiranje predškolskog odgoja u 2019. godini planirano je 30,986.000 kuna, što čini gotovo trećinu izvornog proračuna”, rekao nam je gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević.

Istaknuo je kako Grad provodi različite projekte kojima pomaže djeci i njihovim roditeljima. Posebno se ističu mjere financijske pomoći obiteljima s četvero i više djece, što je u 2018. godini koristilo 95 obitelji, te novčane potpore tijekom korištenja porodiljnog dopusta, koje podrazumijevaju dodatnu mjesečnu potporu od 700 kuna.

Nakon Kaštela u kojima se lani, u odnosu na 2017. godinu, rodilo 15 beba više, a prirodni prirast je čak 50 stanovnika više, sljedeće dobro mjesto za roditeljstvo je Metković gdje je lani rođeno 164 djece, a prirodni je prirast bio 47 koliko je bilo više živorođenih u odnosu na umrle. S 0,28 posto rasta taj je grad drugi po broju novih stanovnika.

Grad Metković je u prošloj školskoj godini osigurao nabavu udžbenika za sve učenike od drugog do četvrtog razreda metkovskih osnovnih škola, budući da je za prve razrede osigurala Dubrovačko-neretvanska županija.

“Lani je i snižena cijena vrtića za 150, odnosno 100 kuna, ovisno o duljini boravka djece. Povećana su i izdvajanja za novorođene bebe: za prvo dijete s 1000 na 2500 kuna, za drugo s 1200 na 3500 kuna, za treće s 1400 na 4500 te za četvrto i svako drugo dijete naknada je povećana s 2000 na 5500 kuna. Za 20 najuspješnijih učenika dodijeljeni su tableti te novčane nagrade učenicima svih škola za prvo, drugo i treće osvojeno mjesto na državnim natjecanjima. Osigurano je i 120.000 kuna za škole u gradu. Studentske stipendije povećane su s 500 na 1200 kuna”, izdvojio je neke od mjera gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan.

U Poreč se, uz povećanje rođenih beba, i sve više stanovnika useljava.

 “Ta kretanja nisu i ne mogu biti rezultat samo jednokratnih mjera. Pozitivna kretanja rezultat su, prije svega, stabilne gospodarske situacije. Poreč, osim što je najrazvijeniji grad u Istri, ujedno je među najrazvijenijima u Hrvatskoj. Iako ima samo 20 tisuća stanovnika, porečki su poduzetnici u protekle četiri godine otvorili 1000 novih, cjelogodišnjih radnih mjesta. Upravo to je jedan od glavnih razloga zašto brojne mlade obitelji biraju upravo Poreč kao mjesto svojeg stanovanja. Na nama je, kao Gradu, da osiguramo kvalitetne uvjete života za sve”, kaže gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

Nove škole

Dodaje da su u dvije godine samostalno sagradili dvije nove osnovne škole, a kako bi sva djeca mogla polaziti nastavu u jednoj, jutarnjoj, smjeni. Uz to, grade već drugi vrtić u ovoj godini zbog povećane potražnje za upis i stalni porast broja djece, a za to je dobiveno i 85 posto bespovratnih sredstava Ministarstva poljoprivrede.

“Grad dijeli najveće stipendije u zemlji za učenike i studente, svim umirovljenicima sufinancira dopunsko zdravstveno osiguranje i osigurava ostale pogodnosti poput sufinanciranog smještaja u gradski Dom za starije i poludnevni boravak, osigurava nadstandarde u hitnoj medicinskoj pomoći, povećao je i naknade za prvorođeno dijete za 50 posto, dok je socijalni program jedan od najkvalitetnijih u zemlji”, ističe Peršurić te dodaje da trenutačno razrađuju i gradski model kojim se želi mladim obiteljima olakšati put do prve nekretnine. Novigrad, kao i Poreč, preklani je imao negativan prirast, ali također bilježi pojačano doseljavanje stanovništva.

Doseljavanje

“Vjerujemo kako je to dobrim dijelom rezultat naših napora da sugrađanima, posebice mladim obiteljima, pružimo što kvalitetnije uvjete za život, poput rješavanja egzistencijalnih pitanja stanovanja i zaposlenja, uvođenja nadstandarda u predškolski odgoj i obrazovanje djece te općenito podizanja društvenog i komunalnog standarda u našem gradu. Niz je konkretnih socijalnih i drugih mjera kojima se pomažu djeca, mladi i mlade obitelji, a sve s ciljem da ih se zadrži ili privuče u naš grad”, kaže gradonačelnik Anteo Milos.

Neke od projekata kojima Novigrad potiče pozitivniju demografsku sliku su (su)financiranje opreme za novorođenčad i hrane za dojenčad, subvencija za drugo dijete u vrtiću, participacija troškova vrtića, besplatni udžbenici, sufinanciranje troškova srednjoškolskog prijevoza te projekti subvencionirane stanogradnje. U Novigradu je ove godine rekordan broj upisanih učenika prvih razreda osnovne škole, kao i upisane djece u vrtiće. Slavonska Orahovica je, otkako je prije dvije godine Ana-Marija Petin preuzela vodstvo Grada, napravila iskorak u demografskoj politici. Lani taj grad nije imao pozitivan prirast.

“Mogu samo izraziti zadovoljstvo što je Orahovica jedan od rijetkih gradova koji bilježe veći broj rođenih, nego umrlih. Uistinu se trudimo različitim mjerama poduzeti sve kako bismo spriječili daljnje iseljavanje naših sugrađana, pogotovo mladih koji su tek na počecima osnivanja svojih obitelji. Svakako bih istaknula povećanje naknade za novorođenčad, i to u iznosu od 1000 kuna za svako novorođeno dijete. Iako, svjesna sam kako to nije mnogo, ali pomoć je uvijek dobrodošla”, ističe gradonačelnica Petin. No, nije zaboravila spomenuti svoju zabrinutost jer se trend iseljavanja nastavlja.

“Struktura stanovništva sve nam je starija. Sustav je odavno preopterećen i ako se nešto hitno ne poduzme, prijete nam ozbiljni demografski i financijski problemi”, kaže Petin.

Stanje po županijama

Gledaju li se podaci po županijama, slika izgleda puno lošije. Sve županije, osim Međimurske, imaju negativan prirast veći od 100. U Međimurskoj županiji lani je bilo 29 rođenih manje nego umrlih, u Dubrovačko-neretvanskoj negativan prirast bio je 129, u Virovitičko-podravskoj 389, Požeško-slavonskoj 416 te u Zadarskoj županiji 447 koliko je bilo više umrlih nego rođenih.