Od ponedjeljka, 5. rujna, nepuna četiri mjeseca prije ulaska Hrvatske u eurozonu, nastupa zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena, kao ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura, a za poslovne subjekte ta obveza će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.
Dvojno iskazivanje cijena znači da će od sutra pa do 31. prosinca 2023. poslovni subjekti i drugi obveznici u svojim odnosima s potrošačima morati iskazati cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama.
Pritom, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti roba i usluga moraju biti jasno vidljivi, lako čitljivi, razumljivi, iskazani tako ne dovode potrošača u zabludu i da potrošač može točno razumjeti na koju se robu odnosno na koju uslugu cijena odnosi i kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate. Također, na vidljivom mjestu u prodajnom prostoru i mjestu pružanja usluga treba biti istaknut i fiksni tečaj konverzije.
Dvojno iskazivanje cijena poduzeća će morati primijeniti i na cjenicima i promotivnim materijalima koje objavljuju na internetskim stranicama i u medijima. Blagajne poduzeća također će biti prilagođene za dvojno iskazivanje cijena kako bi na računima ukupan iznos računa bio iskazan u objema valutama, a na računu će biti potrebno navesti i fiksni tečaj konverzije, navedeno je na internetskoj stranici euro.hr, koju su s ciljem pružanja informacija u prelasku s kune na euro već ranije pokrenuli vlada i Hrvatska narodna banka (HNB).
Podsjetimo, Vijeće Europske unije je 12. srpnja ove godine donijelo odluku o usvajanju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023., kojom je utvrdilo da Republika Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura kao službene valute.
Vijeće Europske unije odredilo je i stopu konverzije eura za Hrvatsku kojom je utvrđeno da se stopa konverzije određuje na 7,53450 kuna za jedan euro.
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj je nakon dva čitanja u Hrvatskom saboru donesen 13. svibnja, a stupio je na snagu 15. srpnja ove godine.
Ubrzo nakon 12. srpnja brojne trgovine i drugi poslovni subjekti počeli su dobrovoljno, sukladno fiksnom tečaju konverzije, iskazivati cijene i u kunama i eurima.
Između ostalog, dvojno će se morati iskazivati i iznos plaće te drugih naknada koje poslodavac isplaćuje radniku. Tako, ako poslodavac plaću za kolovoz isplaćuje nakon 5. rujna, ukupan isplaćeni iznos radniku na ispravi o isplati plaće morat će biti iskazan i u kuni i euru. No, ako poslodavac plaću za kolovoz isplaćuje 4. rujna ili ranije, nije ju dužan dvojno iskazati, već će mu obveza dvojnog iskazivanja nastati od plaće koja se odnosi na rujan, a bit će isplaćena u listopadu.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), kao isplatitelj mirovinskih primanja i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja, na obavijesti o mirovinskim primanjima za mjesec kolovoz, koja se isplaćuju u rujnu 2022., dvojno će iskazivati iznos za isplatu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije, stoji u HZMO-ovom priopćenju o dvojnom iskazivanju mirovinskih primanja koja će se isplaćivati od 5. rujna ove pa do kraja iduće godine.
Zakonom o uvođenju eura su predviđene određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima.
Tako obvezu dvojnog iskazivanja neće imati poslovni subjekti kada prodaju robu i pružaju usluge putem automata, na štandu i klupi na tržnici ili unutar trgovačkog centra, na kiosku, zatim primjerice u proizvodnom objektu obiteljskog poljoprivrednoga gospodarstva, kao ni prilikom prigodne prodaje na sajmu ili izložbi.
S obzirom pak na nerazmjerne troškove, dvojno iskazivanje nije obvezno na totemima benzinskih postaja, fiksnim panelima i ostalim fiksnim stupovima s iskazanom cijenom, agregatima i električnim punionicama, a nije obvezno primjerice ni za uređaje za samoočitavanje cijene u trgovini, taksimetar, kod lutrijskih igara s unaprijed utvrđenim rezultatom, pri iskazu cijene na vagi i naljepnice s vaganom cijenom, kod iskaza povratne naknade na ambalaži, kod vrijednosti otisnute na državnom biljegu, na poštanskoj marki, na kartici za javnu telefonsku govornicu, na ulaznici, na karti za uslugu putničkog prijevoza ...
Kako je prije nešto manje od dva tjedna na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura izjavio ministar financija Marko Primorac, s razdobljem obaveznog dvojnog iskazivanja započinju i nadzorne aktivnosti od strane Državnog inspektorata, Porezne uprave, Ministarstva financija te još devet tijela, a doprinos u svemu će dati i sami potrošači te udruge za zaštitu potrošača.
Naime, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u srpnju s pet udruga za zaštitu potrošača potpisalo ugovore o dodjeli financijske podrške za provedbu projekta "Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj", za što je namijenjeno 720 tisuća kuna.
Predstavnici udruga kontrolirat će pojedina prodajna mjesta i cijene određenih namirnica te upozoravati na moguća neopravdana poskupljenja tijekom zamjene kune eurom.
Udruge će do 15. u mjesecu objavljivati prikupljene podatke, prvi izvještaji o praćenju bi tako trebali biti objavljeni do 15. listopada, a udrugama je ostavljena i mogućnost objave "crnih lista" na njihovim internetskim stranicama, to jest popisa onih koji neopravdano podignu cijene odnosno krivo preračunavaju kune u eure.
Svim poslovnim subjektima iz financijskog i nefinancijskog sektora koji imaju direktan odnos s potrošačima od 16. kolovoza je omogućeno pristupanje Etičkom kodeksu, inicijativi koja se provodi pod sloganom "Svaki cent se broji, svaka kuna se računa".
Pristupanje Kodeksu je dobrovoljno i besplatno, a cilj mu je omogućiti pouzdanu i transparentnu zamjenu hrvatske kune eurom.
Kako je nedavno istaknuo ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, na stranici Etičkog kodeksa će pohvale i kritike poslovnih subjektata moći iznositi i građani, čime će se generirati svojevrsna lista "pozitivaca", kao i "crna lista", koja će samim time nositi reputacijski rizik za poslovne subjekte.
Do četvrtka, 1. rujna, Etičkom kodeksu pristupilo je 565 poslovnih subjekata. Subjekti koji pristupe Kodeksu dobivaju i potreban broj vizualnih identifikacijskih oznaka, to jest naljepnica za sve svoje poslovnice, a do četvrtka ih je podijeljeno gotovo 11 tisuća.