StoryEditorOCM

Njemačka i većina Europe razmišlja o legalizaciji marihuane, no Hrvatska je i dalje miljama daleko od toga: evo zašto je domaća struka protiv ideje da se indijska konoplja konačno dekriminalizira

17. travnja 2018. - 12:38

Zabrana kanabisa je kontraproduktivna i neinteligentna, tvrdi predsjednik Udruge njemačkih kriminalista Andre Schulz objašnjavajući njihovu inicijativu za legalizacijom marihuane.

Njemački kriminalisti smatraju kako sadašnja kriminalizacija indijske konoplje (latinski naziv: Cannabis sativa), poznatije kao marihuana, ima suprotan učinak i zauzimaju se za potpunu dekriminalizaciju. Procjenjuju kako kazneno procesuiranje posjedovanja, proizvodnje i prodaje marihuane stvara od uhićenih osoba kriminalce koji zatim u tom svijetu nastavljaju svoju ilegalnu karijeru.

– Zabrana kanabisa ne služi ničemu jer u ljudskoj povijesti nije bilo društva koje je uspjelo potpuno suzbiti konzumaciju droga. Odluka o kriminalizaciji kanabisa je neutemeljena i do danas se ne može govoriti da je inteligentna. Sadašnji sustav imao bi više svrhe kada bi ga zamijenio sustav edukativnih kampanja za odgovorniji odnos prema drogama – kazao je Andre Schulz.

U Hrvatskoj je opće prihvaćeno da marihuana spada u tzv. lake droge, ali pitanje legalizacije se ne shvaća olako. Krajem 2015. legalizirana je kupnja preparata na bazi marihuane u medicinske svrhe. Usprkos tome, iako smo dio Europske unije, nismo spremni pratiti sve trendove, pa tako ni potpunu dekriminalizaciju marihuane. Glavni razlog tome je što je marihuana u pravilu droga s kojom se ulazi u svijet narkofilije i s koje se prelazi na teže droge.

Razgovori u komunama

U hrvatskoj Strukovnoj udruzi kriminalista čvrstog su stajališta kako nema potrebe za legalizacijom marihuane.

– Nismo u potpunosti upoznati kakva je u pogledu te problematike legislativa u Njemačkoj, međutim, mišljenja smo da su zakonska rješenja koja imamo u Hrvatskoj dobra. Konzumenti se ionako ne procesuiraju u kaznenom postupku, a raspačivači, tzv. dileri, moraju, kao i do sada, ostati u sferi kaznenog zakonodavstva – naveli su nam u svom odgovoru.


Svoje mišljenje temelje na dosadašnjim istraživanjima koja su se provodila u sklopu projekata kojima je cilj prevencija ovisnosti i promicanje preventivnih djelovanja uz razvijanje socio-emocionalnih vještina kod djece i mladih. U njima su, uz Ministarstvo unutarnjih poslova, sudjelovali Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, na uzorku od 4046 učenika prvih razreda srednjih škola.

– Od ukupnog broja učenika, bilo je 1969 dječaka, 1956 djevojčica te 121 nepoznatog spola i samo neki od podataka koji su tada prezentirani bili su poražavajući. Naime, od navedenog uzorka 27 posto učenika i učenica udisalo je ljepilo ili druga otapala. Marihuana (kanabis sativa) je najčešće korištena droga, a probao ju je čak svaki deseti učenik i učenica (11 posto). Njih 18 posto misli da redovito pušenje marihuane nije štetno za zdravlje. Medijska kampanja o liberalizaciji kanabisa u zdravstvene svrhe kod mladih i djece dodatno utječe na njihove stavove da marihuana nije štetna za zdravlje, na što se oni dodatno ohrabruju prigodom prvog eksperimentiranja. Na taj način nam se dodatno povećava postotak mladih koji misle da pušenje marihuane nije štetno za zdravlje i upuštaju se avanturu. Kad razgovarate s liječenim ovisnicima o teškim drogama kao što su heroin i kokain, prva droga i prvi eksperimenti bili su upravo s marihuanom, a nakon toga se uglavnom prelazilo na eksperimentiranje s teškim drogama, što je posljedično preraslo u ovisnost. Naravno, popraćeno dobro poznatim obrascem: nedostatkom novca, kućnim krađama, teškim kaznenim djelima, medicinskim tretmanom ili smrtnim ishodom. U to su se neki od naših članova osobno uvjerili u razgovoru s više njih u komunama – kažu nam iz udruge kriminalista.

Nužna je edukacija

Istog je stava i dr. Jasminka Šarić, psihijatrica i stalni sudski vještak.

– Ja sam protiv legalizacije, ne smatram da je korisna. Marihuana je jedan od načina za bijeg od stvarnosti te utječe kako na koncentraciju, tako i općenito na osobu koja je konzumira. Zatim, u slučaju legalizacije, dogodit će se situacije da je uzme netko tko je inače ne bi uzeo. Primjerice, mlada osoba koja je vidjela na ulici da je legalna te mu je dostupna, probat će je, što u slučaju da se radi o ilegalnoj supstanciji vjerojatno ne bi napravio. Inače sam protivnik i lijekova, znači svih preparata koji služe za izbjegavanje stvarnosti. Također primjećujem kako je stav javnosti sve više protiv te ideje legalizacije marihuane. Činjenica je da većina ovisnika o težim drogama počinje s marihuanom ili alkoholom. Zato možemo napraviti usporedbu vezanu uz posljedice. Alkohol je dostupan svima koji napune 18 godina te je dokazano da ga uzmu i oni koji inače ne bi posegnuli za njim. Upravo stoga se događaju situacije da imamo veliki problem s alkoholizmom te ima slučajeva gdje je mlada osoba od 25 godina alkoholičar. Mogu preporučiti knjigu "Kako radi vaš mozak", psihijatra dr. Daniela G. Amena, u kojoj ima fotografija oštećenja mozga kod dugogodišnjega konzumenta marihuane. Na njoj se vidi mozak pun rupica i jako slikovito prikazuje koliko štete može nanijeti ta tzv. laka droga – pojasnila nam je psihijatrica, koja je u nizu kaznenih postupaka vještačila ovisnike o drogi.

Mišljenja Strukovne udruge kriminalista i sudske vještakinje dijele i oni koji se svakodnevno bore na ilegalnom tržištu opijata s narkopošasti. Iskusni policijski inspektor siguran je kako je legalizacija marihuane nepotrebna, ali misli da je nužna edukacija mladih kako bi razlikovali djelovanje i posljedice raznih vrsta droga.

– Protiv legalizacije marihuane sam prvenstveno zato što je na tržištu i dalje najdostupnija te zbog toga gotovo uvijek prva droga s kojom mladi eksperimentiraju. Međutim, "trava" koju danas nalazimo na tržištu ima 20 do 30 puta veći udio THC-a (tetrahidrokanabinol, glavni psihoaktivni sastojak marihuane, op.a.) nego ona koja se nekada prodavala. Nadalje, na tržištu, osim tzv. klasične marihuane, imamo i genetski uzgojene vrste marihuane, tj. skunk, te sintetske kanabinoide kao što su K2 i spice, koji imaju puno jače djelovanje te teže posljedice. Iz svega navedenog jasno je kako se uzimanje bilo koje vrste marihuane ne treba shvatiti olako, ali ne treba ni nužno dramatizirati i poistovjetiti je s teškim drogama. Treba raditi na prevenciji i edukaciji kako bi se mladima, ali i svima ostalima, jasno dalo na znanje kako marihuana i, primjerice, heroin nisu jedno te isto. Konzumacija marihuane ne mora ostaviti trajne posljedice i ne vodi nužno do težih oblika ovisnosti, dok, s druge strane, heroin, čak i nakon jednog uzimanja, trajno mijenja osobu, a da ne spominjemo ovisnost koje se neki ne riješe cijeli život. Znači, jasno treba naglasiti kako eksperimentiranje s marihuanom i drugim drogama nije jedno te isto – kaže naš sugovornik.

Nesanica i žudnja

Na stranicama Vladina Ureda za suzbijanje zlouporaba droga, među nizom podataka o opijatima, stoje i informacije o mogućim ovisnostima. Tako navode da, suprotno uvriježenome mišljenju, marihuana stvara ovisnost. Osobe koje su dugotrajno konzumirale marihuanu te pokušavaju prestati izvještavaju o simptomima ustezanja koji uključuju razdražljivost, nesanicu, smanjenje apetita, anksioznost i žudnju za drogom, a sve to zajedno onemogućava osobu od suzdržavanja.

Splitske brojke
Policijska uprava splitsko-dalmatinska tijekom 2017. godine bilježi 1907 zapljena različitih vrsta droga. Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama ukupno je prijavljeno 176 osoba.

Zaplijenjene droge:
Marihuana – 167.332,57 grama
Heroin u prahu – 2314,11 grama
Kokain – 1584 grama
Metamfetamin – 14,20 grama
Marihuana stabljike – 584 komada
Hašiš – 210,32 grama
SD – 256 komada
Amfetamin – 23.503,74 grama
MDMA i derivati – 2025,64 grama

Kaznena djela po vrstama droga:
Marihuana – 50
Kanabis biljka – 41
Hašiš – 2
Kokain – 21
Heroin – 31
Amfetamin – 31
MDMA i derivati – 22
LSD – 1

Statistika zapljena
Zbog sumnje u proizvodnju i promet drogama u prva dva mjeseca 2018. godine, PU splitsko-dalmatinska ukupno je prijavila 21 osobu. Statistika zapljena droga za isto razdoblje:

Marihuana – 22.898,97 grama
Kanabis biljka – 95 komada
Hašiš – 121,5 grama
Heroin – 1229,63 grama
Amfetamin – 375,7 grama
Metaamfetamin – 60 grama

23. studeni 2024 13:34