U godini za nama u Njemačkoj je živjelo 20,2 milijuna ljudi koji su ili sami doselili u Njemačku ili su im se tu doselila oba roditelja. Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, to je 6,5 posto više nego 2021. godine.
Kao rezultat toga, udio useljenika prve i druge generacije u ukupnom stanovništvu Savezne Republike Njemačke porastao je s 23 posto u 2021. na 24,3 posto prošle godine. Svaki četvrti njemački građanin praktično je doseljenik stranog porijekla. Što bi na sve rekao pokojni ideolog čistoće germanske rase pouzdano ne znamo, no prema Saveznom uredu za statistiku u Wiesbadenu, izbjeglice iz Ukrajine, Sirije i Afganistana posebice su uzrokovale zadnje povećanje ovog udjela stanovništva. Udio izravnih useljenika u stanovništvu je porastao za 7,3 posto, puno brže od broja izravnih potomaka roditelja imigranata rođenih u Njemačkoj, koji je nedavno dosegao udio od četiri posto, javlja Deutsche Welle.
Baza podataka za ove brojke je najnoviji tzv. mikro-popis stanovništva u Njemačkoj. Ovo je statističko istraživanje koje se, za razliku od velikog popisa, provodi u kraćim intervalima i na manjem uzorku. Savezni ured definira osobe s migrantskom poviješću kao osobe koje su same emigrirale u Njemačku od 1950. godine (takozvana prva generacija), kao i njihove izravne potomke koji čine drugu generaciju doseljenika.
Najnovije brojke pokazuju da je oko tri četvrtine od 20,2 milijuna migranata osobno došlo u Njemačku od 1950. godine. Gotovo pet milijuna ljudi u Njemačkoj su izravni potomci takvih imigranata. U muškom dijelu stanovništva udio useljenika bio je nešto veći (24,8 posto) nego kod žena (23,8 posto). S prosječnom dobi od 29,9 godina, oni koji su se doselili nakon 2013. bili su znatno mlađi od neuseljeničke populacije u Njemačkoj čija je prosječna dob 47 godina.
Promatrajući razdoblje od 2013. godine, najviše imigranata dolazi iz Sirije, njih 16 posto. Slijede Rumunjska sa sedam posto i Poljska sa šest posto. Ukrajina je na četvrtom mjestu s udjelom od pet posto, no još uvijek popisom nisu obuhvaćeni svi ratni prognanici. Prema posljednjim potpunim podacima o useljavanjima u Njemačku s kraja 2021., među njihove najbrojnije useljenike spadaju i državljani Hrvatske kojih je prema tim podacima čak 422.000. Po brojnosti doseljenih u Berlinu Hrvati se vode već na sedmom mjestu, odmah iza državljana Turske, Poljske, Rumunjske, Sirije, Italije i Grčke, no s obzirom na veličinu hrvatske države možemo se smatrati i pravim šampionima migracije u zemlju Wolfganga Goethea.
A s obzirom da svim novim hrvatskim iseljenicima u Njemačku sretan put (Gute Reise!) sa saborske govornice otvoreno želi i hrvatski premijer, u doglednoj budućnosti jamačno nas očekuju i novi emigrantski rekordi.