Ovih dana ljeto kao da je pobjesnilo: žeže, pali, ni oblačka na nebu u Srednjoj Dalmaciji. Ali neće dugo trajati ovaj zadnji sunčev ples, otkriva nam Ivan Šolić Šoki, naš meteorološki savjetnik.
– U meteorološkom žargonu, prva izražena ciklonu koja nam stigne iza Velike Gospe, probudi Dalmatinke i Dalmatince iz ljetnog sna i podsjeti kako je ljetu skoro kraj, a na vrata će pokucati šarolika jesen, zovemo je "summer killer" ili "ciklona ubojica ljeta". Sparna subota ničim neće nagovijestiti "ubojstvo" ljeta i vrućina, a njegov "atentator" brzo i tiho stiže u noći na nedjelju, sa sjevera Europe. U visinskim slojevima atmosfere temperatura će naglo i drastično pasti, pa ćemo, doslovce, zaspati u ljetu i probuditi se u pravoj jeseni.
Deset stupnjeva manje
Uz obalu će u nedjelju one maksimalne dnevne temperature biti i do desetak stupnjeva niže u odnosu na ove današnje, a u Zagori će se spustiti malo ispod 20 Celzijevih stupnjeva. Ciklona će nas ipak brzo napustiti, a kao posljedica njezina premještanja, u ponedjeljak, kada slijedi stabilizacija vremena, zapuhat će vrlo jaka bura koja bi mogla narušiti normalno odvijanje pomorskog prometa. Bura će ohladiti more – kaže Šolić, najavljujući kako bi se većim dijelom sljedećeg tjedna trebalo zadržati stabilno vrijeme uz postepeni rast temperatura koje bi trebale biti prihvatljive.
Šolić ističe kako je prognoza vremena najtočnija unutar prva 72 sata, a svakim idućim danom vjerojatnost njezina ostvarivanja znatno opada, pa sezonsku prognozu treba shvatiti kao najvjerojatniji razvoj sinoptičkog scenarija. Prema Europskom centru za srednjoročne prognoze vremena iz Readinga u Engleskoj koji je uspješno dugoročno prognozirao ljeto 2018. godine pisali smo, prisjetit ćete se, pozivajući se upravo na ECMWF model, kako će ljeto biti nestabilno i kako ne postoje signali da bi se mogle ponoviti rekordne vrućine koje su poharale Hrvatsku prošle godine.
Anomalija oborina
– U najnovijem ažuriranju, ECMWF model za rujan i listopad signalizira manja pozitivna odstupanja temperature od višegodišnjeg prosjeka (0,5-1°C), a ono što najviše privlači pozornost je odstupanje oborina od prosjeka. Signalizira se anomalija oborina u odnosnu na tridesetogodišnji prosjek što bi u konačnici moglo značiti da bismo mogli imati kišovitiju jesen od prosjeka – iznosi Ivan Šolić.