Je li to normalno? Povećat će mi mirovinu, a izgubit ću pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Sad ću morati plaćati 70 kuna mjesečno pa ću od penzije imati manje nego što sam imala prije povećanja.
Umjesto povišice od 50 kuna, sad ću mjesečno biti u manjku dvadeset kuna. Hvala vam lijepa na tome, uzmite sebi to povećanje, a meni vratite besplatno dopunsko.
Govori to 73-godišnja umirovljenica, jedna iz vala najnovijih žrtava hrvatskog apsurda koji ne jenjava – s jedne strane država umirovljenike s najnižim mirovinama svako malo "iznenadi" neznatnim povećanjem, a onda ih gurne preko crte cenzusa koji im je dotad jamčio besplatno dopunsko osiguranje.
Najave bez promjena
Takva sudbina čeka i našu sugovornicu, jednu od 253 tisuće umirovljenika s najnižim primanjima kojima će, zahvaljujući Vladinim mjerama, mirovina porasti za 3,13 posto (u prosjeku pedesetak kuna) s početkom isplate u kolovozu. Vlada će za to trebati iskeširati oko 150 milijuna kuna godišnje. No, "kvaka" je, kao što se to učestalo ponavlja zadnjih mjeseci (i godina), da će zbog povišice na mirovinu od nekoliko kuna neki umirovljenici premašiti prihodovni cenzus koji im jamči dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna RH. Taj cenzus za samca iznosi 1939,39 kuna mjesečno, a za osobu koja živi u obitelji 1516,32 kune po članu obitelji. Svatko tko zbog sitniša od nekoliko kuna ili lipa prijeđe tu crtu, dopunsko osiguranje morat će ubuduće plaćati sam. Taj se trošak godišnje penje na 840 kuna. A to za naše starije, nemoćne i mahom osiromašene građane, kojima je liječnička skrb neophodna, znači puno. No, rješenje za njih, unatoč obećanjima, čini se da se i ne nazire.
Ovaj problem nije nov, no unatoč obećanjima nadležnih ministara – Marka Pavića i Milana Kujundžića – još iz rujna prošle godine, a koji su najavili da će se tražiti rješenja kako bi se ove nelogičnosti ispravile, stvari se za naše umirovljenike iz ove kategorije nisu pomaknule s mjesta.
Iz HZZO-a su u to vrijeme također najavljivali kako se provode analize i procjene mogućeg povećanja cenzusa, ili nekog drugog modela kojim bi se ti umirovljenici zaštitili, ali čini se da ni taj posao nije završen. Koliko će, pak, umirovljenika, od njih 253 tisuće kojima će od kolovoza porasti mirovine za 3,13 posto, izgubiti pravo na besplatnu policu dopunskog osiguranja, u ovom trenutku u HZZO-u ne znaju.
– Projekcije utjecaja navedenih promjena na prava osiguranika umirovljenika na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna zahtijevaju opsežne i detaljne analize. U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje vršit će se u narednom razdoblju, odnosno u trećem kvartalu 2019. godine, kao projekcija za iduću 2020. godinu, budući da na temelju prihoda u 2019. osiguranici ostvaruju prava u 2020. godini. Stoga u ovom trenutku nismo u mogućnosti dati podatak o broju osiguranika umirovljenika koji će biti obuhvaćeni najnovijim promjenama, odnosno usklađivanjem mirovina koje se vrše ove godine – stoji u odgovoru.
'Manji broj' osiguranika
Međutim, prema HZZO-ovim analizama, samo na temelju prethodnog povećanja, odnosno usklađivanja mirovina u rujnu 2018. godine, oko tri tisuće osiguranika umirovljenika izgubilo je policu besplatnog dopunskog osiguranja, to jest osiguranja na teret državnog proračuna. Za HZZO je to "manji broj osiguranika", pa iz odgovora proizlazi da se rješenje za sve one koji zbog nekoliko kuna povišice na mirovinu ostanu bez besplatnog dopunskog neće tako skoro ni naći.
– S obzirom na to da se, prema dosadašnjim procjenama i pokazateljima, radi o manjem broju osiguranika koji iz tog razloga više nemaju pravo na policu na teret državnog proračuna po osnovi prihodovnog cenzusa, odluka o izmjeni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, odnosno promjeni prihodovnog cenzusa, zasad nije donesena te se analiziraju različiti modeli i traže rješenja kojima bi za navedene osiguranike dopunsko zdravstveno osiguranje i dalje bilo dostupno – odgovaraju iz HZZO-a, pa ostaje i dalje pratiti posljedice "povišenja" najnižih mirovina.
'Povećat će mi mirovinu, ali sad ću morati plaćati 70 kuna mjesečno, pa ću od penzije imati 20 kuna manje nego što sam imala prije povećanja od 50 kuna'
Koliko će umirovljenika, od njih 253 tisuće s najnižim mirovinama, izgubiti pravo na besplatnu policu dopunskog osiguranja, u ovom trenutku u HZZO-u ne znaju
SILVANO HRELJA:
'Hitno povećajte cenzus'
Koliki su razmjeri ovog problema, potvrđuje Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika. On ističe kako se od 2012. godine broj polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio za više od 260 tisuća, odnosno sa 740 tisuća iz 2012. pao je na sadašnjih oko 480 tisuća. Zbog dugogodišnjeg zanemarivanja tog problema, Hrelja je sam 9. svibnja ove godine u žurnu saborsku proceduru uputio prijedlog izmjena i dopuna Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju u kojemu predlaže da se cenzus za samca s 1939,39 kuna hitno poveća na 2340 kuna, a po članu obitelji sa sadašnjih 1516,32 kune na 1830 kuna, te da se korigiraju s rastom plaća. To bi, prema izračunima, donijelo koristi za oko 250 tisuća ljudi.
– Ne očekujem da će Vlada sada to prihvatiti, ali mogla bi iduće godine uoči parlamentarnih izbora. Povišice naše umirovljenike nisu učinile bogatijima, samo su državi omogućile da ih skine s grbače – poručuje Hrelja.