Ne nasjedajte na internetske mamce, čitajte sitna slova i ne sklapajte poslove bez provjere, upozoravaju ovih dana iz Hrvatske udruge banaka i Hrvatske gospodarske komore građane i poduzetnike.
Iz udruge banaka pozivaju građane da ne nasjedaju na primamljive oglase za kozmetičke i farmaceutske proizvode. Besplatno testiranje skupih aparata ili kupnja prvog proizvoda uz vrlo nisku cijenu u većini slučajeva uvjetuje se plaćanjem poštarine karticom, a prihvaćanjem ponude koju nisu detaljno pročitali korisnici pristaju i na uvjete prodaje, prema kojima, primjerice, ne otkažu li daljnje narudžbe u probnom razdoblju, automatski pristaju na nova, buduća terećenja od 750 kuna i više.
Nisu ni poduzetnici imuni na zov primamljivih ponuda s interneta: Hrvatska gospodarska komora im je izdala upozorenje zbog mogućih pokušaja financijskih prijevara s područja Ujedinjene Kraljevine, Nigerije i Gane temeljem informacije Veleposlanstva RH u Londonu da im se sve učestalije obraćaju hrvatski poslovni subjekti koji su se upustili u rizične poslove bez provjere inozemnog partnera.
'Ponude' na hrvatskom
- U najviše slučajeva riječ je o "lakom i brzom" plasmanu roba i usluga na tržište Ujedinjenog Kraljevstva ili o "nuđenju povoljne" nabave opreme ili mehanizacije, koja im nakon uplate nikad nije isporučena. U afričkim zemljama najčešće je riječ o namjeri sudjelovanja na javnim natječajima koji se naknadno pokažu lažnima. Zabilježeni su i primjeri kada "potencijalni prevaranti" preko interneta sami prilaze hrvatskim obrtima i tvrtkama, nudeći im mogućnost posredovanja pri plasmanu proizvoda i usluga na tržište Ujedinjenog Kraljevstva ili Afrike, pri čemu sve češće koriste hrvatski jezik – kažu u komori.
Objašnjavaju nam da su iz veleposlanstva u Londonu doznali za slučajeve kada su hrvatske tvrtke zatražile provjeru potencijalnih partnera i odustale od poslova, jer se radilo o sumnjivim ili fiktivnim tvrtkama. Ne znaju koliko je onih koji su se upustili u rizične poslove, ali naglašavaju da je dobro pravodobno provjeriti vjerodostojnost tvrtki i agenata preko Veleposlanstva RH u Londonu.
- Čovjeka nitko ne može zaštititi od njega samog. Ako je netko dovoljno naivan da odgovori na takve mailove i još uplati novac, onda ga nijedan jedan zakon, udruga ili institucije ne mogu zaštititi. Pretpostavka bilo kakve zaštite je da čovjek razmišlja o tome je li nešto logično ili nije. Ako vam netko nešto nudi besplatno ili po vrlo niskoj cijeni ili baš vama, a vi nemate pojma tko je s druge strane, onda je vrlo vjerojatno da se radi o nekoj prijevari koja ima za cilj ili uzeti novac ili osobne podatke da bi poslije njih došli do novca – ističe Đuro Lubura, stručnjak za telekomunikacije.
Kreditori bez licencije
- Mi smo privatna ulagačka grupa koja nudi zajam s kamatom od tri posto godišnje. Ako trebate hitni zajam ili financiranje za projekt, javite svoj poslovni plan ili cilj kredita – stoji u jednoj takvoj ponudi koja je samo kap u moru sličnih što kruže internetom. Javiš im poslovni plan, pošalješ broj računa ili osobne podatke i onda plačeš kad shvatiš da je netko iscijedio novac s računa. Zamislite da vas netko na ulici vuče za rukav i nudi milijune kredita – biste li mu vjerovali, dali mu svoju osobnu i bankovnu karticu da uzme sve podatke te mu usput još u ruke tutnuli stotinjak eura za troškove kredita?
Ponude iz bajke ne postoje, kredit je nezakonito nuditi i primiti ako onaj tko ga nudi nema licenciju od Ministarstva financija ili Hrvatske narodne banke. Objašnjava nam to Marija Duljković, stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije.
- Svi kreditni posrednici, domaći ili oni iz inozemstva, strane banke i njihove podružnice, moraju imati licenciju za rad u Hrvatskoj. Svatko tko želi biti posrednik u potrošačkom kreditiranju i ima dobre namjere, može dobiti licenciju od Ministarstva financija, a ako se radi o posrednicima kredita koje odobravaju banke, licenciju daje HNB. Oni koji imaju dobre namjere nemaju problema s dobivanjem licencija, a ako ih ne žele dobiti, daleko im lijepa kuća. Za posrednike vrijede iste odredbe koje vrijede za banke o besplatnim informacijama koje moraju dati potrošačima prije podizanja kredita – kaže nam Duljković.
Igor Vujović, predsjednik Društva "Potrošač" ukazuje da ljudi trebaju razmišljati i osloniti se sami na sebe i da su osobni podaci u modernim vremenima najvrednije stvari.
- Princip je stari, nude vam besplatno čokoladu, a poslije će vam uzeti 10 čokolada, pa vam nude vam nešto, ako im pošaljete OIB, a uzet će vam znatno više kad im ga pošaljete. Nekom poslati podatke mailom ili SMS-om ne biste smjeli. Uostalom, ne morate svakom otkrivati kako se zovete. Ljudi imaju povjerenja i na kraju, kad ih se prevari, ispadne da to nije dobro – kaže nam Igor Vujović, predsjednik Društva "Potrošač".
Obriši i zaboravi
U Hrvatskoj je 1,2 milijuna korisnika internetskog bankarstva i oko 600.000 korisnika mobilnog bankarstva. Većina ljudi postupa ispravno kad primi nepoznate poruke, s nepoznatim linkom, ignorira ih ili obriše, ali ih sedam posto riskira i nastavlja se baviti tom porukom, podaci su to iz istraživanja o sigurnosti na internetu Hrvatske udruge banaka.