Suživot u višestambenoj zgradi počiva, u pravilu, na kompromisima. Žmiri se na jedno oko kad susjed, primjerice, ruši dio nosivog zida kako bi napravio sebi prozor ili možda koristi novac iz pričuve za poslove koji se ne bi smjeli iz tih sredstava financirati.
Postoje, međutim, i neke situacije koje nužno narušavaju dobrosusjedske odnose, a jedna od takvih je i ova o kojoj su nas informirali stanari višekatnice na dalmatinskom području, tražeći pomoć budući da su ih sve institucije kojima su se obratili ignorirale.
Prije nekoliko mjeseci stanar je na jednom katu u hodniku postavio kameru, bez pristanka ostalih susjeda, navodeći kako time štiti "privatni posjed", na što su se ostali pobunili.
Kaže da štiti svoju imovinu, ali...
Takva praksa, tvrde, nije zabilježena budući da se kamera postavlja jedino na ulazu u stambenu zgradu kako bi stanari imali evidenciju tko ulazi u portun.
– Osjećam se stalno kao da sam u "Big Brotheru"! Činjenica da me netko snima svaki put kad idem u spizu, vraćam se kući iz šetnje i slično, prestrašna je! Moj susjed, koji je dobrostojeća osoba, govori kako on ima pravo zaštititi svoju imovinu... Ta kamera jest postavljena iznad njegovih vrata, ali ona se rotira i snima sve koji prolaze našim katom. Nitko se, vjerujte mi, ne osjeća ugodno – kaže naša čitateljica (točni podaci poznati redakciji, op.a.).
Obratili su se, navodi, upraviteljskoj tvrtki, koja se za spomenutu situaciju proglasila neovlaštenom (?!) te ih je uputila na policiju. U policiji su im, pak, rekli kako se nikad dosad nisu susreli sa spomenutim problemom, te da nisu sigurni da je to pod njihovom ingerencijom.
Budući da stanari smatraju da je na ovaj način ugrožena njihova privatnost, obratili smo se Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP).
Pravo na minimum zaštite
"U slučajevima kad se radi o postavljanju videonadzornih sustava u zajedničkim prostorima višestambene zgrade (primjerice prema inicijativi predstavnika suvlasnika u ulaznom prostoru, ispred lifta, kod spremišta i sl.), uz temeljna načela zaštite osobnih podataka i obveze propisane Zakonom o zaštiti osobnih podataka, uzimaju se u obzir i odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima prema kojima se ugradnja videonadzornih sustava smatra poslovima izvanredne uprave za koje je potrebna suglasnost svih suvlasnika.
U konkretnom slučaju, treba imati u vidu određeno pravo svakog pojedinog suvlasnika (vlasnika stambene jedinice) na minimum zaštite svojeg vlasništva, odnosno imovine i osobne sigurnosti, koje pri tome ne smije biti prekomjerno u odnosu na pravo drugih suvlasnika i trećih osoba na privatnost i zaštitu njihovih osobnih podataka", stoji u odgovoru Igora Vulje iz AZOP-a.
Prema njegovim riječima, nije uputno generalizirati budući da svaka konkretna situacija ima svoje posebnosti uvjetovane fizičkom lokacijom i građevnim elementima, kao i vrstom, lokacijom i elementima/funkcionalnostima videonadzornog sustava o kojima se radi.
"Stoga je potrebno svakoj konkretnoj situaciji pristupiti individualno da bi se potpuno i nedvojbeno utvrdile sve relevantne činjenice potrebne za donošenje konačnog zaključka o sukladnosti ili nesukladnosti u odnosu na zakonodavni okvir zaštite osobnih podataka", navode iz AZOP-a i pozivaju stanare da im se jave s konkretnim informacijama kako bi se poduzeli eventualni daljnji koraci (prilagodba zahvata koji pokriva videonadzorni sustav, promjena lokacije kamere, njezino uklanjanje...).