Muke dalmatinskih obitelji: ‘Kupili smo peć na pelete i sad plačemo zbog te investicije‘; Evo kako uštedjeti na grijanju

– Čovječe, ovo je prelijevanje iz šupljeg u prazno. Potrošili smo para i para, a nikako naći učinkovit i ekonomičan model grijanja. I kako god da okrenemo, opet ćemo se, izgleda, grijati na struju. Bježali smo od nje, a vratit ćemo joj se, iako nam je bila zadnja opcija – požalila nam se 30-godišnja Splićanka M. R., koja se s dugogodišnjim dečkom prije godinu i pol dana preselila na djedovinu u Dicmo. Iako oboje rade u Splitu, zaključili su kako im je bolje od neprestanog mijenjanja podstanarskih stanova ("snervala" ih je nemogućnost zadržavanja na istoj adresi zbog turističkog najma u sezoni), života s roditeljima i kupnje preskupih stambenih kvadrata, preseliti se u staru djedovu kuću od stotinjak kvadrata i polako je početi renovirati i prilagođavati svojim potrebama.

Lani su, uz nekolicinu radova na unutarnjoj izolaciji i uređenju, uspjeli riješiti problem s grijanjem. Zagora je znatno hladnija od obale, pogotovo se dah ledi u starijim građevinama bez adekvatne izolacije, u kojima se većina grije na drva. Stara je to navada u selima gdje je uvijek netko bio kod kuće, dok se mladi, poput naše sugovornice i njezina dečka, zbog boravka tijekom dana u gradu i na poslu, doma vraćaju tek u večernjim satima. Zato su prošle godine, računajući kako će se jednostavnije i svrsishodnije (cijeli prostor) grijati, odlučili investirati novac u peć na pelete što se već ove godine pokazalo kao loša investicija. Oduševljenje je brzo splasnulo, jer se situacija sada drastično promijenila.

Peleti ‘skočili‘ s 20 na 70 kuna!

– Kupili smo peć na pelete za nešto manje od 9000 kuna i uklonili dotadašnju peć na drva. Cijena peleta nam je bila ok, mislili smo da će nam grijanje biti ekonomičnije i čišće, jer vas, kad dođete doma s posla, čeka topla kuća s obzirom na to da se peć i pali preko aplikacije na mobitelu. Vreća peleta od 15 kg lani je na akciji koštala do 20 kuna, inače je bila 25-30 kuna. Sada joj je cijena 69,70 kuna. Sigurno trošim jednu vreću peleta dnevno, a mogu zbog zapremine peći staviti i više, i to će mi sigurno izgorjeti u danu. Sada ispada da bih, kad bih palila peć svakoga dana, mjesečno trošila i do 3000 kuna za grijanje plus plaćanje dodatne struje na koju je peć spojena. Ona grije fantastično, ali ja bih trebala cijeli mjesec raditi samo za grijanje. Ma užas... – ljutito će M. R., dodajući kako su ona i dečko novim vijećanjem u svojemu domu došli do zaključka kako će za grijanje ove zime koristiti kombinaciju klime i termo peći. I zasigurno plaćati skuplju struju, jer će je i trošiti više od Vladinom mjerom zaštićenih 2500 kWh po prosječnoj cijeni od 59 eura za MWh za polugodišnju potrošnju u razdoblju od 1. listopada do 31. ožujka 2023. godine. M. R. dobro zna da će kućanstva, koja potroše više od tih 2500 kWh plaćati po prosječnoj cijeni od 88 eura za MWh, ali jednostavno nema izbora zbog čega će se, sasvim sigurno, naći u onoj skupini potrošača u Dalmaciji, koji će jedini u Hrvatskoj plaćati višestruko veću cijenu električne energije, jer će gotovo svi ući u viši cjenovni razred.

– I za razliku od peći na pelete, koja nam je grijala cijelu kuću, sada ćemo i u toj situaciji imati zagrijan samo prostor u kojemu boravimo i još ćemo prije svakog tuširanja u kupaonici morati paliti grijalicu, jer je na selu nemoguće obaviti tuširanje bez grijanja. Pa nama se znala lediti voda u školjci, morali smo sipati sol unutra. Kad bura ošine gore, ništa ne osjećate od hladnoće – slikovito će Splićanka s adresom u Dicmu, koju svaki put stegne srce kad pomisli koliko se zeznula s investicijom u peć na pelete.

Diskriminirajuće mjere

– Peleti su definitivno out nakon jedne jedine zime, a još otplaćujemo kredit za peć koju smo lani uzeli, jer smo ga podigli upravo radi grijanja i kako bismo dodatan novac uložili u jedan dio izolacije. I još smo, prilikom renoviranja, razbili dimnjak koji bio zabetoniran, jer smo peć na pelete postavili u drugi dio kuće. Eto, jedino nismo bacili staru peć na drva na kojoj se može i kuhati – o promašaju će M.R., navodeći kako su se prije investiranja u peć na pelete pokušali grijati uz pomoć klime i norveškog radijatora. Platili su ga 2500 kuna, te stotinu pedeset kuna uložili u plastične nožice kako bi ga mogli nositi iz prostorije u prostoriju, po danu u dnevnom boravku, tijekom noći u sobi. Ali, uzalud...

– Jedino nam je bilo toplo dok smo stajali uz njega, čim bi se makli sama hladnoća. Shvatili smo da ništa i od toga... Ispada da će se većina nas ove zime grijati na poslu, u autobusu na putu do posla ili, u najboljem slučaju, u šoping-centru, a kući eventualno prije posla ili navečer kad se vratimo. Možda se možemo i manje tuširati, neće nam trebati ni grijanje ni bojler – gorko će naša sugovornica.

Dalmacija, kažu energetski stručnjaci, u prosjeku broji 100 do 120 dana grijanja, a trošak grijanja na klimu izjednačen je s troškom pripreme tople vode. I njezini, i ne samo njezini stanovnici, uglavnom se griju na struju, zbog čega svi oni Vladine mjere smatraju diskriminirajućima, jer nisu krivi što u Dalmaciju nikada nije stigao plin ili što nemaju mogućnost korištenja drugih izvora energije.

- Mjere Vlade nisu tarifno izbalansirane, jer su težile financijskom usklađivanju potreba i želja korisnika, a ne i na učinak samog energenta na cijenu i troškove pojedinog kućanstva. Trebalo se ići drugim smjerom – da osnova bude smanjenje utroška kilovatsati energije, ali i snage - kritički progovara Nenad Kurtović, stručni savjetnik udruge "Splitski potrošač" za područje kupoprodaje energije, podsjećajući i na novi, svježi nalog Europske komisije državama članicama EU za ovu zimu, kojim se zahtjeva smanjenje potroška električne energije za najmanje 10 posto. Ako ćemo, objašnjava, uštedjeti 10 posto, onda moramo naći način kako smanjiti potrošnju, a da bude koliko-toliko podjednako dobar za sve stanovnike Hrvatske.

Dosegli najniži zimski standard

– Dalmacija, objektivno, u ovoj situaciji ne prolazi kako treba. Ni energetski ni socijalno. Nema osnove da mi u Dalmaciji plaćamo više zato što drugi troše plin, a socijalno, ako smo svi jednaki u ovoj priči, onda izvolite štititi sva kućanstva u kojima se stalno boravi i živi. I u Dalmaciji žive isti ljudi kao i u Zagrebu. Ima i bogatih i siromašnih, i ovdje i ondje. Nema tu podjela... Suština je ovo – energetski izračunaj tarife na osnovi utrošaka parametara po metodologiji, a socijalno pomozi svima kojima možeš pomoći. Ako pomažeš cijeloj državi onda to i čini. I nisu u ovoj situaciji samo Dalmatinci u pitanju. Postoji grupa kupaca, velikih i vrlo velikih potrošača iz grupe kućanstava, njih oko 340.000. Tu je i Primorje, Istra, gradovi uz obalu, poput Splita, Šibenika, Zadra i Dubrovnika pogotovo, jer se u njemu u prosjeku najviše troši električne energije u Hrvatskoj. Vjerojatno ima i nešto gradova na kontinentu... A stvara se neka priča o Dalmaciji, no valja situaciju promatrati šire, jer ovdje se radi o jednoj četvrtini kuća i stanova u kojima se stalno živi i boravi, odnosno, približno milijun građana. Izlaza nemamo. Bilo bi dobro da Vlada, koristeći i navedeni nalog Europske komisije, to promijeni – sugerira Kurtović, govoreći kako Dalmatinci ne mogu više ići ispod niskih zimskih standarda koje već žive.

– Ne možemo sa strujom ublažavati potrošnju, jer je ona već na minimumu normalnog, civiliziranog načina života. A to znači da ne mogu s jednim tuširanjem dnevno ili ugodom na 22 stupnja u dnevnom boravku ili kuhinji sada ukinuti i to. Nemojte nam to tražiti, jer ste drugima pustili da u okviru svojih potreba neograničeno troše struju po cijeni koja jest, jer imaju drugi energent s kojim rješavaju grijanju, toplu vodu, a i kuhanje. Prosječna potrošnja toplinske energije na kontinentu je po kućanstvu gotovo 9.000 kWh, a ona je cijenom značajno niža od električne energije. A mi se moramo na struju pokriti s 2.500 kWh na šest mjeseci. U količini smo zakinuti, jer kontinent u prosjeku troši 9.000 kWh za šest mjeseci samo za grijanje. A trošak njihovih kilovasati je tek nešto viši od naših 2.500 kWh - brojkama ilustrira novonastalu situaciju Kurtović, iznoseći da je slično i sa korisnicima prirodnog plina, kojih u Hrvatskoj ima oko 650.000, nasuprot oko 150.000 kućanstava koji imaju toplinsku energiju. Prosječna potrošnja prirodnog plina po kućanstvu je oko 10.000 kWh na godinu. Stoga predlaže i način na koji bi se problem mogao ublažiti, pogotovo što Europska komisija traži uštedu od najmanje 10 posto i to u vrijeme vršnog opterećenja (3 do 4 sata na dan), znači u vrijeme više dnevne tarife.

‘Neka štede i jedni i drugi‘

– Ova odredba od 2.500 kWh u šest mjeseci trebala bi u cijelosti ostati samo za jednotarifne kupce, te da se istovremeno odnosi samo na količinu u većoj tarifi za dvotarifne kupce. To bi značilo da se ne povećava cijena u nižoj tarifi i da je na snazi cijelo vrijeme bez obzira na potrošnju. Tako bi dobili nešto, da netko tko troši 40 posto u nižoj tarifi može tu količinu potrošiti u višoj. To je nešto što bi pomoglo nama u Dalmaciji, da imamo veću količinu za potrošiti po postojećoj cijeni, da nam ona ne raste onoliko koliko bi nam rasla po trenutnim odredbama Odluke. A što se tiče zadovoljavanja mjera Europske komisije o sniženju utroška energije od 10 posto, da se onima koji imaju toplinske sustave i prirodni plin spusti s 2.500 kWh na za šest mjeseci na 1.500 kWh, i to tako da se odnosi samo na VT. Tu bi otprilike postali ravnopravni kao kupci električne energije, da smo stimulirani štedjeti jedni i drugi, odnosno da približno jednako potičemo potražnju prema elektroenergetskom sustavu – procijenio je Nenad Kurtović pravedniji način obračuna električne energije za kućanstva koja nemaju alternativu u pogledu grijanja svojih domova.

Na pitanje možemo li u Dalmaciji, usprkos svemu što nas je snašlo, ipak nekako uštedjeti na grijanju, narodski rečeno "nešto iskombinirati", stručni savjetnik udruge "Splitski potrošač" za područje kupoprodaje energije uzvraća kako Dalmatinci više nemaju ni milimetar prostora za manevar bez dodatnih ulaganja, što je opet trošenje novca i vremena.

– Ako će netko stavljati nove zatvore, raditi izolaciju vanjskih zidova, stavljati solare ili mijenjati sustav grijanja ili trošila s boljom energetskom učinkovitošću, u pitanju je postupak koji iziskuje novac i vrijeme. Uštede su moguće, pogotovo u izolacijskom dijelu, i na grijanju i na hlađenju gotovo do 30 posto. A pogotovo ako se montiraju bolji klima-uređaji... No to su značajni troškovi – naglašava Kurtović.

Primjerice, Splićanin V. G. je, također u bijegu od gradskoga života, proteklog proljeća krenuo završavati davno započetu izgradnju nekadašnje obiteljske vikendice od stotinjak kvadrata, a prioritet mu je bio izolacija. Stiropor fasada (10 cm) koštala ga je 40-ak tisuća kuna, a ugradnjom novih ulaznih vrata, klime bolje marke i nove peći na drva (na svu sreću ima vlastita) ukupna ulaganja popela su se na 60-ak tisuća kuna. I za sve to valja mu otplatiti nekoliko godina kredita.

Nema sreće ni s termo pećima

– To je dobar primjer, ali koliki broj Hrvata to danas sebi može priuštiti – pita se Kurtović, još jednom ističući kako Dalmatinci po sadašnjem stanju stvari ne mogu ama baš ništa uštedjeti kako bi ublažili udar 50 posto veće tarife za energiju. Uvijek se može govoriti o nižoj temperaturi grijanja na struju ili izbjegavanju paljenja svjetala, ali količina od 2.500 kWh je jednostavno mizerna za sve one koji nemaju alternativu. Pokušaji s grijanjem na plin ili termo peći u Dalmaciji također nisu opcija za eventualnu uštedu.

– Obuzdana je cijena ukapljenog naftnog plina u bocama. Međutim, taj plin je za grijanje, gledajući vrijednost kilovatsata, nešto povoljniji u odnosu na struju u VT, ali je količina utroška te energije izuzetno visoka. Bocu plina ne može se kvalitetno regulirati kao klimu i potroši se daleko prije nego toliko vrijedni kilovatsati s klimom. Termo peć je dobra, jer je niža tarifa obilata zbog punjenja noću po cijeni od 0,62 kune u odnosu na 1,20 kuna u većoj tarifi, ali po novoj, uvećanoj cijeni struje od 1. listopada ona će koštati 0,76 kuna u nižoj, a 1,51 kunu u višoj tarifi. Znači i tu slijedi poskupljenje, ne može ga se izbjeći – kaže Nenad Kurtović.

Izračuni energetskih stručnjaka pokazuju kako za solidno grijanje osrednje toplinski izolirane kuće ili stana od stotinjak kvadrata godišnje treba potrošiti oko 20.000 kilovata energije. Kako bismo sebe uvjerili da i sami možemo nešto učiniti po pitanju uštede na grijanju i čuvanju dragocjene topline, možemo se uvijek povesti za onim dobro znanim savjetima o što boljem brtvljenju vrata, prozora i drugih mjesta kroz koja odlazi toplina i, ukoliko postoji mogućnost, provesti izolaciju zidova i krova. Grijanje na električnu struju je, ne zaboravimo, najskuplja opcija uz naftu, odnosno loživo ulje. Čak su i plin, bez obzira na poskupljenje, peleti, ogrjevna drva, bolje tehnologije koje treba primjenjivati. Naravno, riječ je o promjenama koje nije jednostavno niti jeftino napraviti – bilo na vlastitoj kući, a još je teže u višestambenim zgradama u Dalmaciji, koje su praktički osuđene na korištenje uvijek istog energenta – električne struje.

Kubik drva ide i do 800 kuna

– Kolegica mi je rekla kako je njezina zaova za kuću u Imotskom kupila još skuplju i jaču peć na pelete. Spojili su centralno, podno grijanje, kompletno renovirali sve radi grijanja. I bacili u smeće peć na drva... I sada su ludi i ona i muž, a riječ je o obitelji s djecom, koja je digla kredit kako bi investirala u grijanje. Jednostavno im je nemoguće sada to plaćati. I ponovo će vraćati drva iako su i drva poprilično poskupila – govori nam M. R. zabrinuta kako će se grijati ove zime. Sva je u toj temi, na sve strane se raspituje za iskustva drugih, pa kako što čuje, pada u očaj.

– Prijatelj je ocu 80-godišnjaku u Ogorju stavio veliku peć na pelete, masno je platio, jer je u pitanju stara kuća, loša izolacija i ta je peć gorila cijeli dan, jer se gubila toplina, pa je to jedino bilo učinkovito. Lani su kupovali pelete u Tomislavgradu, jer im je bilo jeftinije. I koliko sam ga sada shvatila naša je država po novome zabranila uvoz jer je tamo znatno jeftinije. I sad se opet misli što će... Ništa, imali su staru peć na drva, koju nisu bacili i samo će je montirati natrag – kaže naša sugovornica.

A cijenom nisu više ni drva što su nekad bila. Kubik drva grab/bukva košta 450-500 kuna na kontinentu, a u Dalmaciji je znatno skuplji – danas prodavači u priobalju pitaju i do 770 kuna za metar, ponegdje čak i 800 kuna. U dalmatinskom zaleđu cijena kubika drva kreće se od 550 do 650 kuna.

‘Kućne čarolije‘ za ekonomičnije korištenje aparata

Vrijeme korištenja uređaja može značajno utjecati na troškove, pa se preporučuje da uređaje koje možete rabite za vrijeme trajanja niže tarife, odnosno noću (zimsko računanje vremena: VT 7-21 sat, NT 21-7 sati; ljetno računanje vremena: VT 8-22 sata, NT 22-8 sati). Uz to, prilikom kupnje kućanskih uređaja nastojte posegnuti za onima iz višeg energetskog razreda.

PERILICE I SUŠILICE RUBLJA

Odjeću perite na nižim temperaturama jer time znatno smanjujete potrošnju energije. Što je veći kapacitet perilice, to je veća potrošnja energije i vode, stoga prije kupnje nove perilice uzmite u obzir kolike su vaše potrebe za pranjem. Kombinirane perilice sušilice nisu energetski učinkovite kao pojedinačne perilice i sušilice rublja.

TELEVIZORI, DIGITALNI PRIJAMNICI, RAČUNALA, PUNJAČI ZA MOBITELE...

Potrošnja energije povezana je s veličinom ekrana: što je veći ekran – veća je i potrošnja energije. Radi uštede je poželjno isključiti televizor, ako ga nitko ne gleda, jer ga pritiskom tipke za isključivanje samo stavljate u stanje mirovanja. I digitalni prijemnici također troše struju jer nastavljaju primati signal, pa je i njih potrebno isključiti, kao i sve elektroničke uređaje dok miruju, poput računala, printera, igraćih konzola, punjača za mobitele… Steknite naviku korištenja jednog razvodnika s više utičnica kako biste ih sve jednostavno isključili.

PERILICA POSUĐA

Preporučljivije je rabiti perilicu posuđa nego prati posuđe ručno jer upotrebom perilice štedite električnu energiju i vodu. Budite energetski učinkoviti odabiranjem kratkoga programa pranja s niskom temperaturom. Što je veći kapacitet perilice, to je veća potrošnja energije i vode, stoga prije kupnje nove perilice posuđa uzmite u obzir kolike su vaše potrebe za pranjem.

HLADNJAK

U hladnjaku održavajte ravnomjernu temperaturu od 5 °C; preporučljivo je kupiti hladnjak s digitalnim termostatom jer je on precizniji. Hladnjak postavite dalje od izvora topline i izvan izravne sunčeve svjetlosti da se dodatno ne zagrijava, te ga obvezno odmaknite od zida kako bi se omogućilo strujanje zraka oko stražnjega dijela.

U hladnjak ne stavljajte tople namirnice te nastojte u njemu pohranjivati umjerenu količinu namirnica. Održavanje – redovito otklanjajte naslage leda, ako uređaj nema mogućnost samoodleđivanja; povremeno očistite nečistoću s rešetke na stražnjoj strani uređaja jer ona povećava potrošnju; obratite pozornost na brtve i gumice na hladnjacima te ih zamijenite, ako su oštećene.

ELEKTRIČNI ŠTEDNJAK

Prilikom kuhanja na električnom štednjaku redovito koristite brzogrijaću ploču s regulatorom topline. Grijaću ploču isključite prije uklanjanja posude i nikad je ne zagrijavajte praznu. Najučinkovitije su stakleno-keramičke grijaće ploče, nakon njih automatske brzogrijaće ploče, a tek onda i obične električne grijaće ploče.

BOJLER

Bojler je, u određenim uvjetima, jedan od najvećih potrošača struje. Za ona kućanstva, koja se griju na druge energente, a ne na električnu energiju priprema tople vode je najznačajniji trošak, pogotovo ako se voda grije u dva bojlera (kupaonica i kuhinja) u kući, što je često slučaj.

Bojler treba biti na najnižoj temperaturi koja će dati željeni učinak. Ljeti nije potrebno prelaziti 45-50 stupnjeva, a u zimskom razdoblju treba podići temperaturu na 60 stupnjeva, maksimalno 70 °C. Povremeno očistite grijače bojlera od naslaga kamenca.