StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetNIKOLINA BRNJAC

Ministrica turizma detaljno otkriva dosadašnje rezultate, odgovorila je i na pitanje je li srpanj podbacio

Piše Saša Ljubičić/SD
25. srpnja 2023. - 14:08

Sezona je na vrhuncu. Nikolina Brnjac, ministrica turizma i športa, komentira dosadašnje rezultate i prognozira što će se događati u određenim sektorima do kraja godine.

Ministrice Brnjac, turistička godina 2023. bila je odlična do lipnja, kada je loše vrijeme donekle prorijedilo rezervacije. Što kažu turističke brojke: kakva je prva polovina sedmog mjeseca? Je li nam se dogodila tzv. srpanjska rupa?

- Od početka godine Hrvatska ostvaruje veći turistički promet u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019., imali smo jednu od najboljih predsezona hrvatskog turizma, što je u kontekstu strateškog usmjerenja Vlade RH na razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma iznimno važno. I podaci o prihodima od stranih turista za prvo tromjesečje ove godine pokazali su povećanje za 38 posto u odnosu na prva tri mjeseca do sada najuspješnije 2022. godine.

Gledajući turistički promet za dosadašnji dio srpnja, svakako možemo biti zadovoljni jer je on na razini 2019. godine. Dodatno, prema podacima kojima raspolažemo, od prometa na naplatnim kućicama do volumena prometa koji bilježi "Jadrolinija", pokazatelji su bolji nego 2022., pa i 2019. godine. Zrakoplovni promet se još uvijek oporavlja nakon pandemije, ali i tu se krećemo, a negdje i prestižemo promet zračnih luka u 2019. Pelješki most je otvoren, pa je cijela Hrvatska konačno postala autodestinacija za naša najsnažnija tržišta.

Svaka turistička godina je drugačija, odvija se u različitim okolnostima i izazovima i upravo je zato potrebno odmaknuti se od mjerenja uspjeha turizma kroz brojanje dolazaka i noćenja turista. Želimo turizam 365 dana u godini i u cijeloj Hrvatskoj, jer je to osnovni preduvjet kako bi hrvatski turizam bio održiv te konkurentan i uspješan i u godinama pred nama.

Primjerice, od lipnja do kraja rujna u Hrvatskoj se ostvaruje 84% ukupnog turističkog prometa, što je neodrživo i utječe i na strukturu smještajnih kapaciteta, ali i na prirodu radnih mjesta u turizmu. Zato od početka mandata sustavno radimo na reformi upravljanja turizmom, kojoj je u fokusu upravo održivost.

image

Nikolina Brnjac: U Hrvatskoj od 2017. do danas imamo rast od ukupno 300 tisuća kreveta

Ministarstvo turizma i sporta

Stižu Nijemci

Puno se govori o manjem broju njemačkih turista i inflaciji koja je snažno utjecala na pad životnog standarda u toj zemlji pa je manje Nijemaca krenulo na odmor izvan Njemačke. Osjećamo li to s obzirom na to da je Njemačka jedno od naših najvažnijih emitivnih tržišta?

- Sigurno da je inflacija utjecala na budžete Nijemaca kada su u pitanju putovanja. No mi u dosadašnjem dijelu godine baš s njemačkog tržišta bilježimo najbolje rezultate, odnosno 9 posto veći turistički promet u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Očekujemo i dalje dobre rezultate, osobito nakon što krajem srpnja počnu školski praznici u Bavarskoj i Baden-Württembergu.

U kontaktu smo sa svim direktorima predstavništava Hrvatske turističke zajednice, koji potvrđuju rezultate najnovijeg istraživanja Europske putničke komisije, da je Hrvatska u top 10 destinacija za putovanja Europljana. Prema istom istraživanju 70 posto Europljana ima namjeru putovati u predstojećim mjesecima.

image

Turistički promet za dosadašnji dio srpnja na razini je rekordne 2019. godine

Ivo Ravlić/Cropix

Puno se govori i piše o cijenama u Hrvatskoj s obzirom na to da nas je, kao i ostatak Europe, pogodila snažna inflacija, a i kunu smo zamijenili eurom, što je donekle također utjecalo na poskupljenje pansionskih i izvanpansionskih usluga. Jesmo li skupi u odnosu na mediteransku konkurenciju?

- Prije svega bih naglasila da je ulazak Hrvatske u eurozonu, kako za hrvatski turizam, tako i za čitavo gospodarstvo, veliki vjetar u leđa. Vlada je sa svoje strane, i u doba pandemije, kada je fokus bio na očuvanju radnih mjesta i zaštiti turista, ali i zaposlenika u sektoru, ali i za vrijeme ove recentne krize s energentima, učinila sve da se olakša rad poduzetnika, kao i da se očuva standard hrvatskih građana.

Pozitivna vijest je i da je u Hrvatskoj inflacija najniža od ožujka 2022. godine i da je jasan trend opadanje inflacije na mjesečnoj razini. S druge strane, iako su cijene zbog inflacije rasle u cijelom svijetu, najvažnije je da cijena prati kvalitetu ponude, jer neopravdano podizanje cijena bez podizanje kvalitete, na kraju će regulirati samo tržište. Dakle, podizanje cijena bez podizanja kvalitete je neopravdano i vjerujem da će oni koji budu išli u tom smjeru uglavnom "plesati samo jedno ljeto".

Međutim, kada govorimo o cijenama, ne može se uspoređivati Hrvatsku s nekim drugim destinacijama (koje npr. imaju više all inclusive ponude), a treba imati na umu i da nisu sve destinacije u Hrvatskoj međusobno neusporedive – npr. Dubrovnik može držati više cijene jer je on svjetski brend. Također, treba imati u vidu činjenicu da se neke destinacije u Hrvatskoj odlučuju za luksuzniji, ekskluzivniji tip turizma, koji onda prate i cijene, ali i gosti koji to mogu i žele platiti.

U tom kontekstu smo promišljali i pri izradi novog Zakona o turizmu jer želimo omogućiti destinacijama da usmjere svoj razvoj prema preferencijama lokalnog stanovništva i vlastitim vizijama. Važno je omogućiti svima da pravilno valoriziraju svoje resurse i da se odrede – žele li staviti naglasak na zdravstveni ili aktivni turizam ili nešto treće. Vlada je već osigurala bespovratna sredstva i za javni i za privatni sektor, a i nastavit će ih osiguravati kako bismo potaknuli investicije u projekte koji su u skladu s najvišim standardima.

image
Darko Tomaš/Cropix

Turisti koji se vraćaju

Dok su kune bile na životu, turisti bi se znali prevariti u iščitavanju naših cijena. Sada im je lako usporediti cijene ovdje i kod kuće. Mnogi negoduju jer očekuju da ćemo, s obzirom na niže plaće i mirovine, biti jeftiniji od najrazvijenijih država EU-a, a onda se iznenade činjenicom da to često nije slučaj?

- Ulazak Hrvatske u eurozonu uklonio je neizvjesnost vezano uz fluktuaciju tečaja, povećao transparentnost tržišta te bolje razumijevanje dostupne ponude u odnosu vrijednost za novac za sve segmente putovanja - od smještaja, ugostiteljskih usluga, turističkih agencija, prometa itd... Za sve te segmente uklonjeni su troškovi promjene valute kada se usluge kupuju unaprijed, ali i troškovi promjene valute pri dolasku u Hrvatsku s obzirom da turisti mogu koristiti euro jednako kao i u svojim zemljama.

Osim toga, ulazak Hrvatske u eurozonu rezultirat će dostupnošću novih izvora financiranja i osigurati poticajnije poslovno okruženje jer je umanjena financijska neizvjesnost u smislu otklanjanja rizika od promjene tečaja. To je posebno važno za značajnije investicije u turizam gdje promjene vrijednosti tečaja mogu imati veliku ulogu u planiranju i realizaciji investicija te daljnje poboljšanje kreditnog rejtinga, što također posljedično utječe na pozitivno investicijsko okruženje.

Vlada kontinuirano radi na poboljšanju kvalitete života građana, što potkrepljuju i podaci o rastu BDP po stanovniku, sa 61 posto prosjeka EU-a u 2013. godini, na 73 posto prosjeka EU-a u 2022. godini. Jednako tako, turisti koji nam se svake godine vraćaju svjedoče o kvaliteti naše turističke ponude, a i sva recentna istraživanja pokazuju kako su današnji turisti spremni platiti više za kvalitetu i autentični doživljaj, a upravo to im u Hrvatskoj želimo ponuditi.

Kada ste već spomenuli hrvatske plaće i mirovine, željela bih istaknuti kako je prosječna neto plaća od 2013. godine porasla za 54 posto, od čega čak 50 posto za vrijeme mandata ove Vlade, a mirovina za 37 posto, i to su relevantni podaci koje treba uzeti u obzir kada uspoređujemo Hrvatsku i ostale europske zemlje.

image

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac

Mintis/

Kontinentalna Hrvatska

Kakve rezultate bilježimo u kontinentalnoj Hrvatskoj? Tu posebnu ulogu imaju mali hotelijeri s ponudom koja se često temelji na krilatici od polja do stola? Gorski kotar, primjerice, ima veliki porast gostiju u odnosu na 2022. godinu. Čemu to zahvaljuju?

- Često mi župani kontinentalnih županiju ističu kako su zadovoljni što je konačno kontinentalni turizam došao u fokus strategije razvoja turizma u Hrvatskoj. To nam potvrđuju i brojke, ali i sve aktivnosti kojima usmjeravamo razvoj turizma na kontinentu. Od početka ove godine kontinent bilježi 7 posto veći turistički promet u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, što je izvrstan pokazatelj da turisti sve više prepoznaju kako prekrasnu prirodu, bogatu kulturnu baštinu, autohtone okuse i doživljaje mogu otkrivati diljem Hrvatske.

Turizam na kontinentu bilježi sve bolje rezultate, a dodatna ulaganja u turističku infrastrukturu kao i promociju višestruko se isplate. U tom segmentu sustavno radimo na promociji i podizanju kvalitete turizma na kontinentu i u jadranskom zaleđu. I to je također adresirano u svim našim strateškim dokumentima. Cilj nam je da turizam doprinosi razvoju i ostalih gospodarskih grana poput primjerice poljoprivrede, jer korištenjem lokalnih namirnica u pripremi jela stvaramo autentičan gastronomski užitak koji naši gosti traže.

U turistički slabije razvijenim područjima i u kontinentalnoj Hrvatskoj fokus je stavljen na razvoj kvalitetne ugostiteljske ponude, novih turističkih atrakcija te posebnih oblika turizma. Svake godine kontinuirano povećavamo sredstva za udružene turističke zajednice, kao i za razvoj turistički nedovoljno razvijenog područja i kontinenta u kojima leži izniman potencijal te smo ove godine za njihove projekte osigurali iznos od 8,3 milijuna eura.

Samo ove godine turističkoj zajednici Gorskog kotara, koja se udružila 2020. godine, iz ova dva Fonda za razvojne projekte dodijelili smo gotovo 142 tisuće eura. I ulaganja kroz NPOO, ukupne vrijednosti gotovo 300 milijuna eura, predviđaju investicije koje će pridonijeti razvoju manje razvijenih turističkih područja.

image

Turistički promet za dosadašnji dio srpnja na razini je rekordne 2019. godine

Vojko Bašić/Cropix

Kad sam spomenuo male hotelijere, na koji način Vlada i resorno ministarstvo podupiru njihov rad. Činjenica je da broj apartmana iz godine u godinu raste brže od broja gostiju koji nas posjećuju, no kako stoje stvari s malim hotelima koji bi, s obzirom na strukturu našeg turizma, trebali biti njegovom perjanicom? Naime, u njima se najbolje osjeti ta domaćinska atmosfera koju turisti često hvale i ističu kao našu prednost u odnosu na konkurenciju?

- Kao što ste i sami rekli, mali hotelijeri kontinuiranim ulaganjem u kvalitetu, profesionalnošću, cjelogodišnjim poslovanjem i ponudom uspjeli su pomaknuti granice te nam pomogli u pozicioniranju Hrvatske kao visokokvalitetne i cjelogodišnje turističke destinacije. Poduzeli smo konkretne pomake ne bismo li hrvatski turizam učinili konkurentnijim, otpornijim i inovativnijim. Za cjelovitu reformu turizma prvi put osiguran je rekordan iznos financijskih sredstava u vrijednosti od 1,3 milijuna eura – što kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, Višegodišnji financijski okvir, ali i državni proračun.

Trenutačno je u tijeku vrednovanje projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, gdje su se za bespovratna sredstva mogli prijaviti i mali obiteljski hoteli. Vjerujem da ćemo kroz ove pozive osigurati financiranje niza projekata koji će značajno doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji u turizmu. Istim putem nastavljamo i kroz Višegodišnji financijski okvir, gdje su za mala i srednja poduzeća osigurani povoljni zajmovi, i to čak 90 milijuna eura namijenjenih MSP-ovima za ulaganje u pametne tehnologije, inovacije i razvoj, stvaranje radnih mjesta, konkurentnost i nove proizvode, npr. gradnja, obnova, digitalizacija i zelena tranzicija. Ovi pozivi se pripremaju za 2024. godinu.

Rast privatnog smještaja

Što se obiteljskog smještaja tiče, a on čini gotovo dvije trećine naše ukupne turističke ponude, je li broj soba i apartmana u domaćinstvima premašio sve realne ekonomske računice? Konkretnije, je li ponuda u ovom trenutku veća od potražnje pa i tamo gdje ima turista i više nego lani u ovo vrijeme, mnogi apartmani zjape prazni ili nisu popunjeni u onoj mjeri kao što su bili lani i rekordne 2019. godine?

- Kada pogledamo trenutačne brojke o smještaju u domaćinstvu, one govore kako u toj vrsti smještaja ostvarujemo veći turistički promet u odnosu na isto razdoblje prošle i rekordne 2019. godine. No, kada pogledamo broj registriranih kreveta u segmentu smještaja u domaćinstvu i nekomercijalnog smještaja, bilježimo velik rast u posljednjih nekoliko godina, pa tako u Hrvatskoj od 2017. do danas imamo rast od ukupno 300 tisuća kreveta. Samo u odnosu na prošlu godinu bilježimo rast od 33 tisuće novih kategoriziranih postelja. Upravo zato kontinuirano naglašavamo kako je potrebno veće ulaganje u kvalitetu i dodatne sadržaje koji će onda rezultirati produljenjem boravka gostiju u destinaciji.

Puno medijskog prostora je zauzelo i kršenje komunalnog reda od strane mahom mlađih turista u Splitu i na Hvaru. Tomu se pokušava doskočiti kaznama. Odgovornost za divljanje pojedinaca nerijetko se prebacuje s jedinica lokalne uprave i samouprave na policiji, a onda MUP "vraća lopticu" gradovima i općinama. Je li vrijeme za uvođenje turističke policije po uzoru na Španjolce?

- Ono što je najbitnije je da svaka destinacija odluči u kojem smjeru želi razvijati turizam i zato prvi put donosimo krovni Zakon o turizmu kojim omogućavamo upravljanje razvojem turizma na temelju objektivnih i mjerljivih podataka.

Ne mislimo na donošenje pojedinačnih odluka, ograničenja ili slično, nego na sagledavanje cjelokupne slike određene destinacije i koordinirano upravljanje razvojem. Svoju uspješnost, napredak ili nazadovanje u upravljanju razvojem turizma svi će moći provjeriti i putem satelitskog računa održivog turizma, koji će prvi put uz ekonomske pokazatelje "izračunati" i ekološke i društvene koristi i troškove turizma.

Vjerujem da smo svi svjesni kako ne postoji jedinstven model koji bi jednako dobro funkcionirao za sve, jer nije isto razvijamo li turizam u Splitu ili u Makarskoj ili, primjerice, u Vinkovcima. Zato odgovornost i dajemo jedinicama regionalne i lokalne samouprave, da one u skladu s interesima lokalne zajednice razvijaju turizam koji će pridonijeti i očuvanju resursa i kvaliteti života lokalnog stanovništva, ali i konkurentnosti.

Radne dozvole

Ministrice Brnjac, što vam kažu naši veliki poslodavci iz turističkog sektora? Jesu li uspjeli riješiti problem radne snage? Ove je godine bilo nešto manje žalbi na duge administrativne procese kad su u pitanju dozvole za rad i boravak stranih radnika u Hrvatskoj?

- U koordinaciji smo sa sektorom i sve dozvole pokušavaju se izdati što je moguće brže. Do kraja lipnja izdano je 50 posto više radnih dozvola nego u istom razdoblju prošle godine, a govorimo o više od 30.000 izdanih dozvola, što znači da su procesi jako ubrzani kao što je i bilo najavljeno. MUP je povećao i broj šalterskih službenika te kadrovski ojačao policijske postaje i uprave u turističkim destinacijama, napravljen je maksimum da sve radne dozvole budu izdane na vrijeme.

U ovom procesu je jako bitno da svi sudjeluju i reagiraju na vrijeme, počevši od poslodavaca i njihove procjene koliko radnika im je potrebno, tada nadležna ministarstva mogu sve procedure provesti na vrijeme, što je sada i vidljivo.

Nema više čekanja na graničnim prijelazima koja Hrvatsku dijele od država članica EU-a. Hoće li činjenica da je Hrvatska primljena u schengenski granični prostor bitno utjecati na produljenje sezone, posebno u Istri koja je sada nadohvat ruke turistima iz Slovenije, Italije, Austrije...

- Kao što sam već spomenula, ove godine imali smo najbolju predsezonu i vjerujem kako će se pozitivan trend nastaviti i u posezoni te ćemo se time još više približiti svom cilju razvoja cjelogodišnjeg turizma. Ulaskom u schengenski prostor omogućena su jednostavnija i brža putovanja za naša najvažnija tržišta, Hrvatska je postala još bliža i dostupnija i sigurna sam da će to turisti iskoristiti i u jesenskim i zimskim mjesecima.

Već do sada smo ostvarili ukupno 4 posto veći turistički promet iz zemalja schengenskog prostora u odnosu na 2019. godinu, a kada govorimo o našim emitivnim tržištima, govorimo o 7 posto više turističkog prometa s austrijskog tržišta, 9 posto s njemačkog, 10 posto s poljskog, 16 posto s mađarskog… Sve su to pokazatelji da možemo biti optimistični u pogledu rezultata i nakon ljetnog dijela turističke godine.

01. svibanj 2024 04:22