U Hrvatskoj će 2025. ponovno rasti minimalna plaća. Iznosit će 970 eura bruto, odnosno radnik će dobiti 760-ak eura, što je 80 eura više nego dosad. Bruto minimalna plaća ove godine iznosi 840 eura i mnogo je manja od "minimalca" u drugim europskim zemljama.
Minimalna plaća u Luksemburgu i Nizozemskoj iznosi više od 2 000 €, ali su zato iza Hrvatske brojne zemlje, među njima i Rumunjska, Mađarska i Bugarska. - objavila je HRT.
U našoj zemlji minimalac dobiva oko 95 tisuća radnika, brojni su u radno intenzivnim industrijama, poput tekstilne industrije, koja je posljednjih godina suočena sa znatnim padom prihoda zbog rasta troškova i slabije potražnje.
Konkurencija s istoka za hrvatsku tekstilnu industriju
U ovom đakovačkom pogonu dvjestotinjak je zaposlenih. Posljednje godine bile su im izazovne, zbog drastičnog rasta cijene energenata i jačanja konkurencije s istoka. Rasli su i troškovi rada, a to utječe i na krajnju cijenu proizvoda. Od 2019. na ovamo minimalna plaća rasla je 92%.
- Tu je najveći izazov kod višegodišnjih ugovora, gdje nemamo mogućnost promjene cijena. I onda dolazimo do toga da neke proizvode u nekim ugovorima radimo sa lošim cijenama, to je najveći izazov, pojasnio je direktor prodaje i marketinga Mislav Mihalj iz tvrtke HEMCO.
Naša tekstilna industrija najviše izvozi u zemlje eurozone.
- Glavno naše tržište je eurozona, koje je u recesiji sada već treću godinu, a ni najave za dalje, za vrijeme koje nam slijedi - nisu nešto pretjerano optimistične, naglasio je Mario Lešina, direktor i vlasnik tvrtke MIDAL iz Varaždina.
Pa se manje kupuju i novi strojevi, a sve se manje izdvaja i za potrošni materijal.
- Recimo, potrošnja igala, što je jako bito. Ako je potrošnja igala pala 38 posto, a igle su potrošno sredstvo za svaki stroj, onda to sve govori, ustvrdila je direktorica Kimatexa Kristina Matković.
- Kada se minimalna plaća poveća, to je definitivno dobra vijest za radnike, ali je loša vijest za poslodavce, zbog toga što neka firma koja je jedva pozitivno poslovala, nakon povećanja plaća može doći u propast. To se jednostavno i vidi da se dogodilo u obućarskom i tekstilnom sektoru, gdje je praktički u zadnjih osam, devet godina, pola ljudi izgubilo posao, naglasio je Boris Podobnik iz udruge Glas Poduzetnika.
Nekadašnje velike tekstilne tvrtke su propale, sada vodeću ulogu imaju podružnice velikih stranih kompanija. Za preživljavanje se bore i najveći i najmanji.
- Jer i ja bih voljela biti poslodavac koji daje lijepe plaće, da su ljudi zadovoljni, ali iskreno, s cijenama s kojima trenutno radimo i na način kako trenutačno radimo, to je nemoguća misija, zaključila je Danijela Žugaj, vlasnica studija za šivanje Danitex iz Petrinje.