Labave mjere, pada stopa zaraženih, napokon je i manje dnevno preminulih od korone. Možemo li reći da smo pobijedili COVID?

Treći val korone slomljen je u cijeloj Europi.

U Hrvatskoj također lakše dišemo, dnevne brojke zaraženih od COVID-a ne rastu, a napokon je počeo padati i broj preminulih. Danas ih je desetero, a prošli mjesec bilo je ih je i preko 50 dnevno. Kako se smanjuju stope zaraze i kod nas i u većini država EU-a, ukidaju se restriktivne mjere, usuglašeni su detalji o uvođenju zajedničkih COVID-propusnica čime rastu realne šanse da turistička sezona i putovanja uskoro budu relativno normalni. Svaka članica doduše odlučuje kakve slobode pruža digitalni certifikat na njezinom teritoriju. Tako se može dogoditi da u ponekoj zemlji možete u restoran ili na koncert, ali da ne možete posjetiti nikoga u bolnici ili staračkom domu. Ili obrnuto.

S dobrim vijestima raste i optimizam, no na pitanje možemo li napokon reći da je stigao kraj pandemijskim mukama epidemiolozi su i dalje jako oprezni. Navode kako ima dosta primjera zemalja koje su imale dobru COVID situaciju, a onda su iznenada imali prodor virusa, kao što je sad slučaj s Japanom.

Ključ izlaska iz pandemije, ponavljaju, leži u procijepljenosti stanovništva i to najmanje 70-postotnom.  

„Gledajući sadašnju situaciju ja sam doista optimist, a za pandemiju možemo reći da će biti gotova onda kad postignemo potrebnu procijepljenost, odnosno kolektivni imunitet. Do tada ne možemo ni blizu zaključiti da je gotovo. Da bi bolest eliminirali morali bi imati 70 do 80-postotnu procijepljenost stanovništva. Na dobrom smo putu da to postignemo i stoga pozivam građane da se cijepe - kaže nam prof. dr. Branko Kolarić, epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade.

prof. dr. Branko Kolarić 

Marko Todorov/Cropix

Znanstvena procjena za potrebnu procijepljenost stanovništva u slučaju wuhanskog soja koronavirusa bila je 70 posto, a nakon britanskog soja ona je, zbog njegove jače zaraznosti, porasla i na 90 posto. Zaštita od 90 posto postignuta što cijepljenjem što preboljenjem bolesti bila bi idealna, no teško je dostižna i puno naprednijima od nas.

 U zemljama EU-a u ovom je trenutku prvom dozom cijepljeno oko 40 posto građana, a s dvije manje od 20 posto. Najbolja je Mađarska gdje je s jednom dozom cijepljeno oko 60 posto stanovništva, a s dvije 35 posto. Upravo danas i Mađari su otkrili da je i kod njih stigao indijski soj.  

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo do sad je kod nas utrošeno skoro 1,7 milijuna doza cjepiva, od toga je s jednom dozom cijepljeno nešto više od 1,2 milijuna građana, a s dvije njih oko 440 tisuća. Da bi postigli procijepljenost od oko 70 posto što je prvi prag kolektivnog imuniteta, (uz 355 tisuća ljudi koji su preboljeli COVID te one dosad cijepljene), u lipnju bi trebali cijepiti još najmanje 900.000 osoba.

U zadnja 24 sata cijepljeno je 41.000 građana i ako bi se nastavilo takvim tempom bili bismo blizu te brojke. 

Zasad ima dovoljno zainteresiranih za cijepljenje, no problem bi mogao nastati kad se taj broj iscrpi. Pitanje je hoće li covid potvrde bez kojih se neće moći na put i na veća okupljanja biti dovoljno stimulirajuće. Mnogi poslodavci u Europi dodatno motiviraju radnike na cijepljenje dajući im novčane nagrade, a negdje kao primjerice u Srbiji države jednokratnom isplatom stimuliraju na cijepljenje.  

„Kako bi se izolirala zaraza na sporadične slučajeve i kako ne bi prodrla šire u populaciju, svi oni koji će ovo ljeto ići na masovnija okupljanja, svadbe, koncerte i slično obavezno bi morali mati potvrdu da su cijepljeni ili da su preboljeli COVID. Bez toga, opet se možemo vratiti na staro – uvjerava dr. Kolarić.   

Joško Ponoš/Cropix

Što se tiče maski njihovo obavezno nošenje u zatvorenom prostoru moglo bi biti ukinuto kada Hrvatska postigne 30 do 40 posto cijepljenih drugom dozom i više od 50 posto cijepljenih prvom dozom. 

Cijepljenje školaraca

Niz zemalja od Velike Britanije do Kanade najavljuje da će prije početka nove školske godine krenuti i s cijepljenjem učenika, a i njemačka ministrica obrazovanja Anja Karliczek izjavila je da želi ubrzati donošenje plana cijepljenja djece jer smatra da je to jedini način da se nakon ljetnih praznika ponovo mogu normalno otvoriti škole.

Isto nam potvrđuju i u HZJZ-a gdje navode kako je hrvatski plan i program cijepljenja mladih od 12 do 16 godina potpuno razrađen. Čekalo se samo odobrenje  Europske agencije za lijekove (EMA-e) koje je u petak stiglo. Naime, Agencija je upravo odobrila korištenje cjepiva protiv koronavirusa Pfizer/BioNTecha za djecu u dobi od 12 do 15 godina, čime je ono postalo prvo cjepivo koje je odobreno za adolescente u 27 zemalja članica EU-a.

„Nakon što je stiglo odobrenje EMA-e svakako da treba cijepiti i učenike jer bez kolektivnog imuniteta mi ovu pandemiju ne možemo zaustaviti – ponavlja Branko Kolarić.  

Istraživanja pokazuju da postojeća cjepiva dobro odgovaraju i na indijski soj, a zasad se računa da imunitet nakon cijepljenja traje šest mjeseci, makar neke studije pokazuju da je i puno duži.

Mi u Hrvatskoj iz naših vlastitih primjera ne znamo koliko zaštita traje jer još nemamo još ljudi koji su cijepljeni prije više od šest mjeseci. 

Srdan Vrancic/Cropix

„Uskoro namjeravamo provesti istraživanje u kojemu ćemo izmjeriti razinu protutijela u osoba koje su cijepljene u domovima za starije koji su među prvima cijepljeni i potom promatrati razinu antitijela u krvi nakon šest mjeseci od cijepljenja, pa opet nakon devet mjeseci kako bi utvrdili je li im se i koliko smanjio zaštitni titar. Ako se pokaže da im protutijela padaju to bi onda bio razlog da ih se na jesen cijepi dodatnom, trećom dozom – kaže nam Kolarić koji je i voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba.