Masovni odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine se nastavlja, a samo u ovoj godini državu bi moglo napustiti 350 tisuća ljudi. Procjena je to Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.
Kako je za Buku rekao Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza, najviše odlaze kvalificirani majstori zaposleni u oblasti građevinarstva, prerade i obrade metala, ali i prometa. Također, povećanim intenzitetom odlazi zdravstveni kadar.
"Imajući u vidu izazove s kojima se susreće Bosna i Hercegovina, koji se ponajprije ogledaju u ekonomskim turbulencijama gdje ne postoji jasna vizija niti strategija na državnom, ali ni na entitetskim nivoima kako obuzdati svakodnevna enormna poskupljenja. Tu su zatim svakodnevna politička prepucavanja i napetosti kojima se ugrožava sigurnost radnika i njihovih obitelji, te činjenice da Europska unija nakon smirivanja pandemije od COVID-a ponovo otvara tržište rada. Pretpostavljamo da bi u ovoj godini broj građana koji će napustiti Bosnu i Hercegovinu mogao biti znatno veći, čak i udvostručen od broja građana koji su napustili našu zemlju prošle godine, što bi bilo oko 340.000 i ravno katastofi", istaknuo je Šatorović za Buku, piše Tatjana Čalić.
Minimalna plaća najmanje tisuću maraka
Ovakva situacija se može, kaže, riješiti na samo jedan način - da predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti, kako na državnom, tako i na entitetskim razinama, donesu jasne i konkretne mjere te ponude radnicima bolje uvjete rada, sigurnost i nadu da će se na ovim prostorima u idućem periodu barem približno cijeniti i vrednovati rad na način kako se on cijeni i vrednuje u zapadnim zemljama. Kao prvi konkretan korak Savez samostalnih sindikata BiH vidi u donošenju Zakona o minimalnoj plaći po kojemu bi minimalna plaća u Federaciji BiH bila 1000 KM.
"Nacrt toga zakona je u parlamentarnoj proceduri i imajući u vidu stanje u kojem se trenutno nalazimo, očekujemo njegovo razmatranje i upućivanje u javnu raspravu vrlo brzo", uvjeren je Šatorović.
Da je situacija s iseljavanjem radne snage alarmantna i na najvećem nivou do sada, potvrdilo je i Istraživanje Međunarodne organizacije za migracije (IOM), fokusirano na odlazak zdravstvenih radnika i stručnjaka u oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Kako je istaknula šefica misije IOM-a u BiH i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan Laura Lungaroti, nažalost točan broj onih koji su napustili BiH i žive negdje u inozemstvu je nepoznanica i točka spoticanja.
iseljava se i u hrvatsku i u srbiju
"Ne postoji sistem koji će nam dati uvid u takvu vrstu informacija koju bismo imali za ta dva sektora. Trenutno znamo da je iz BiH iselilo otprilike dva do dva i pol milijuna ljudi koji su državljani ove zemlje, a žive negdje u inozemstvu", rekla je Lungaroti navodeći podatak da je do 2019. godine izdano 56.000 vrsta radnih dozvola za državljane BiH: "To govori kako su izdane radne dozvole da ljudi iz BiH rade u zemljama EU-a, ali isto tako govori da je do tada emigriralo više od 50.000 ljudi".
Postojeće informacije o broju izdanih boravišnih dozvola za plaćene aktivnosti u EU potvrđuju da radno sposobno stanovništvo BiH uglavnom migrira u EU i da raste broj iseljenika, uglavnom u Sloveniju, Njemačku i Hrvatsku, zatim u Italiju i Austriju, ali u posljednje vrijeme, u ograničenom broju, i u Češku, Norvešku i Švedsku.
Što se tiče zdravstvenog sektora, Njemačka je vodeće odredište za zdravstvene stručnjake. Migriraju uglavnom mlađe medicinske sestre, ali postoji i značajan broj liječnika, stomatologa i farmaceuta.
Većina IKT stručnjaka migrira u Njemačku, Austriju, Hrvatsku, SAD i Srbiju, piše Buka.