Za nekoliko dana, točnije 6. studenoga, Europski parlament započinje pregovore s Europskom komisijom i Vijećem EU-a kako bi se već 2019., i to u prvoj polovini godine, usvojio konačni tekst direktive o smanjenju utjecaja plastike na okoliš koju je EP nedavno usvojio, i kojom će se zabraniti upotreba jednokratnih plastičnih predmeta koji najviše onečišćuju i zagađuju okoliš.
Jedna od predloženih mjera je, naime, potpuna zabrana plastičnih predmeta za koje na tržištu već postoji dostupna alternativa, kao što su štapići za uši, plastični pribor za jelo, slamke, nastavci za balone...
Eurozastupnici svih političkih opcija nova pravila podržali su velikom većinom, a dobar presjek takvog političkog jedinstva kad je plastika u pitanju čine i naši zastupnici, odnosno njih troje koji su u Odboru za zaštitu okoliša, javnog zdravlja i sigurnosti hrane - Biljana Borzan iz redova socijaldemokrata, Davor Škrlec, zastupnik zelenih, i Dubravka Šuica iz grupacije kršćanskih demokrata.
Zdravstveni rizici
- Procjene su da je u svjetskim oceanima više od 150 milijuna tona plastike. Hrvatska bi, kao zemlja koja živi s morem i od mora, trebala biti prva koja će podržati EU u nastojanjima da smanji gomilanje plastike u okolišu, dakle i u Jadranu - rekla je Borzan.
Škrlec je odluku EP-a nazvao pobjedom u borbi protiv jednokratne plastike, ali i upozorio da je “pred nama dug put da zaustavimo gušenje našeg planeta pod težinom vlastitog smeća”. O koliko se smeća radi ilustrira procjena UN-ova programa za zaštitu okoliša (UNEP) kako će, nastavi li se sadašnja stopa onečišćavanja, do 2050. godine u moru biti više plastike nego ribe.
U Parlamentu se raspravljalo i o mikroplastici koje se u EU-u godišnje u okoliš ispusti od 75.000 do 300.000 tona. Na inicijativu zelenih, direktivom se traži i zabrana proizvoda od “opasne oxo-plastike” (poliolefinske plastike s dodanim solima metala koje plastiku razgrađuju do mikrofragmenata), promoviranu kao biorazgradivu, ali se ona razgrađuje u mikroplastiku koja ostaje u okolišu i ulazi u hranidbeni lanac.
Ostaci plastike pronađeni su u mnogim morskim vrstama: kornjačama, tuljanima, kitovima, pticama, u nekoliko vrsta riba i školjkaša; ulaze u prehrambeni lanac i predstavljaju opasnost i za ljudsko zdravlje. Istraživanja u Sredozemnom moru, jednom od najpogođenijih plutajućim krhotinama plastike, pokazala su da je više od 50 posto čestica mikroplastike bilo od poliamida, zatim od polistirena, poliestera i poliolefina. Zna se da plastične čestice i vlakna nalaze put i do pitke vode, te da je mikroplastika nađena u oko dvije trećine uzoraka vode iz vodovoda u europskim zemljama. A prije samo nekoliko dana objavljeno je da je mikroplastika prvi put otkrivena u ljudskom fecesu (stolici), i to kod ispitanika iz različitih dijelova svijeta.
Kakve će biti posljedice toga što je plastika dospjela i u ljudsko tijelo, znanstvenici će tek otkriti. Koliko moramo biti zabrinuti?
Nije poznato što se događa s česticama kad uđu u ljudsko crijevo. Mogu proći kroz tijelo bez apsorpcije, kao i neprobavljiva vlakna u hrani, no što su čestice manje, vjerojatnije je da će ući u krvotok, pa čak i u stanicu.
Postoje mnogi primjeri mikročestica koje negativno djeluju na zdravlje; čestice gline, na primjer, među Afrikancima uzrokuju podokoniozu (od grčkih riječi za stopalo i prašinu), oblik elefantijaze (takozvanog slonovskog stopala), od čega u Africi boluje milijun i pol ljudi. Udisanje azbestnih čestica uzrokuje agresivni oblik raka pluća. Postoje, zatim, dokazi o štetnosti izlaganja onečišćenom zraku, te da nanočestice onečišćenja ulaze u krvotok. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je godišnje više od šest milijuna smrtnih slučajeva povezano s onečišćenjem zraka.
Vrijeme curi
Možda i mikroplastika može uzrokovati upale, alergije, izazvati imunološki odgovor organizma na uneseno “strano tijelo”, no to je područje koje još treba istraživati.
Zastupnica Šuica na sjednici EP-a je rekla kako, budući da dolazi s Jadrana, pitanje zabrane plastike smatra osobito važnim, te se nada da će države članice što prije uvesti pravila koja je Parlament usvojio. S time - s obzirom na to da 95 posto Europljana drži da je hitno potrebno poduzeti mjere oko zabrane plastike za jednokratnu upotrebu - ne bi trebalo biti teškoća. I doista bi trebalo požuriti.
Embargo na jednokratne proizvode
U slučajevima u kojima postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative, na tržištu će se zabraniti jednokratni plastični proizvodi. Tako se od 2021. više ne bi smjeli prodavati plastični štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, slamke, štapići za miješanje pića, lagane vrećice, držači za balone, predmeti od oxo-razgradive plastike i određenih vrsta stiropora.
Najprljaviji brendovi
Do 2030. godine svu plastičnu ambalažu na tržištu EU-a potrebno je učiniti prikladnom za recikliranje, a potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu mora se drastično smanjiti. Također se traži zabrana mikroplastike u kozmetici i sredstvima za čišćenje do 2020. godine. Cijeli niz poznatih brandova, od Coca-Cole do Kelloggs'a obavezali su se nedavno - u okviru inicijative koja dolazi kao pritisak javnosti na proizvođače i trgovce i koju UN naziva dosad najambicioznijim naporom u borbi protiv onečišćenja plastikom - da će smanjiti količinu plastičnog otpada koja proizlazi iz njihova poslovanja. Među 250 različitih kompanija i organizacija koje su se priključile inicijativi, tri su brenda - Coca-Cola, PepsiCo i Nestle - označena najgorim onečišćivačima na koje otpada 65 posto sveukupnog onečišćenja plastikom u Sjevernoj Americi.
Jedan kamion po minuti
Plastiku se počelo proizvoditi pedesetih godina 20. stoljeća. Od tada je proizvedeno više od osam milijardi tona plastike i više od šest milijardi tona otpada. U Europi se svake godine u more baci približno 150.000 tona plastike. Popularna slikovita mjera količine plastičnog otpada bačenog u ocean je "jedan kamion po minuti".