"Anđeo" je ispao. Što je ostalo?
Ni nakon što je Ministarstvo obrazovanja i znanosti obavijestilo kako se knjiga „Anđeo u ofsajdu“ Zorana Ferića, koju je dio javnosti ocijenio neprimjerenom za izučavanje u školama, (više) ne nalazi na popisu lektire u novom kurikulumu hrvatskog jezika, ne stišavaju se prijepori oko lektirnih naslova koje (ne) treba zadržati među nastavnim štivom.
Jedna od knjiga koja ne silazi s liste kontroverznih je višestruko nagrađivana "Črna mati zemla" Kristiana Novaka, koja, među ostalim, sadrži mučne scene silovanja maloljetnika. Novakova knjiga zasad se održala na popisu lektire, ali ne obvezne, točnije ostavljena je na proširenom popisu suvremenih hrvatskih i svjetskih književnih tekstova te predviđena za dodatno čitanje u četvrtom razredu srednje škole.
Knjiga je O.K., ali ne za škole
Ne želeći ulaziti u bilo kakve osobne polemike o opravdanosti zadržavanja "Črne mati zemle" u neobveznoj lektiri, udruga "Lavice" – za zaštitu i pomoć žrtvama pedofila, koja nije dio aktivističke scene kojoj pripadaju na primjer "U ime obitelji" ili "Vigilare", zatražila je mišljenje stručnjaka o tome trebaju li sadržaji poput onih opisanih u toj knjizi biti dostupni djeci pa makar i maturantskog uzrasta.
- Nemamo ništa protiv pisca ili same knjige. S obzirom na to da se podigla velika buka, da su reagirale konzervativne udruge, a čini se da se i pomoćnica ministrice Lidija Kralj nije najbolje snašla u obrani takvih tekstova, morali smo reagirati. Stručnjaci s kojima smo razgovarali potvrdili su da to nije primjeren tekst za djecu, neovisno o dobi, da je to štivo za odraslu, formiranu osobu koja može razlučiti što je stvarnost, a što fikcija. Djeca lektiru čitaju doma, nema profesora ni stručnjaka koji mu mogu pomoći u razumijevanju gradiva – objašnjava Anita Papa, predsjednica udruge "Lavice".
Očitovanja stručnjakinja čije su mišljenje zatražile prilično su oštra: primjerice, Jasminka Horvatić, psihoterapeutkinja, psihoonkologinja, psohologinja u medicini rada i stalna sudska vještakinje ističe u svojoj analizi kako je pedofilija produkt bolesnog uma i da je štetno adolescente u ionako osjetljivoj dobi maltretirati s nečijom psihopatologijom:
- Mislim da je djecu nepotrebno izlagati ovako bolesnim tekstovima, unatoč tome što pomoćnica ministrice navodi kvalitetu učitelja i stručnih suradnika. Postoji jako mnogo kvalitetnih tekstova koje mogu biti izbor lektire – smatra Jasminka Horvatić.
Dvije gimnazijske profesorice, Vesna Šiško i Vesna Gosta, također su protiv toga da se takvi sadržaji nalaze u školama.
- Škole kao odgojno-obrazovne institucije ne bi trebale promicati nešto što mlade u njihovoj emotivno-psihološkoj naravi paralizira i zbunjuje – smatra prof. Vesna Šiško.
Vesna Gosta kaže kako kao gimnazijska profesorica i dugogodišnja razrednica, koja u svom radu stječe pedagoško-psihološka iskustva i znanja, te kao osoba koja ima veliko iskustvo i radi na slučajevima nasilja i zlostavljanja djece, smatra kako u lektiri hrvatskog jezika za srednje škole ne smiju postojati književna djela koja na brutalne načine opisuju nasilje, koja koriste perverzne opise seksualnih odnosa, opisuju pedofilske radnje, te uz opise seksualnih radnji u bilo kojem kontekstu spominju djecu.
Ne podcjenjujmo učitelje
- Istina je da treba poticati kritičko razmišljanje, međutim, lektira je literatura koju djeca čitaju kod kuće, sami, te ovakvi opisi seksualnih radnji, pedofilije i izuzetno brutalni opisi nasilja ne mogu pozitivno utjecati na djecu u smislu razvijanja kritičkog mišljenja – smatra prof. Gosta.
Te su kvalifikacije iznenadile profesoricu hrvatskog jezika i voditeljicu Stručne radne skupine za izradu kurikuluma hrvatskog jezika Nikolinu Marinić, koja ponavlja da se "Črna mati zemla" ne nalazi na popisu obvezne lektire, da je nastavnik može i ne mora odabrati, kao i to da on sam može procijeniti zrelost i primjerenost pojedinih naslova za učenike kojima predaje.
- U javnoj raspravi o kurikulumu hrvatskog jezika od 279 očitovanja tek je jedna udruga imala prigovor na knjigu Kristiana Novaka, što pokazuje da je struka razumjela zašto je uvršten. Žao mi je što se ovo događa, ali mogu razumjeti s kojih pozicija udruge govore. S bilo kojim književnim tekstom treba biti oprezan, ali ne trebamo podcjenjivati naše učitelje i nastavnike – kaže prof. Marinić.
KURIKULUM JE PROŠAO
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ministrice Blaženke Divjak odgovorili su kako je kurikulum hrvatskog jezika prošao stručnu i javnu raspravu te je recenziran od strane HAZU-a. Također, ističu kako će se tijekom provedbe eksperimentalnog programa, koji počinje od jeseni, kurikulumi dorađivati.