Sredozemno more postaje najbrže zagrijavajuće i najslanije more na svijetu, poručuju u svojem najnovijem izvještaju stručnjaci iz neprofitne organizacije WWF Adria (World Wide Fund for Nature).
Temperature se tu povećavaju za 20 posto brže od globalnog prosjeka, s porastom razine mora većim od jednog metra do 2100. godine, stoji u izvješću "Učinak klimatskih promjena u Sredozemlju: priče iz pregrijanog mora", koje ukazuje na šest glavnih aspekata utjecaja klimatskih promjena na morsku bioraznolikost te mutacije koje se pojavljuju kod ključnih vrsta riba i njihovih staništa kao rezultat klimatskih promjena, a izravno utječu na lokalno stanovništvo.
– Jadransko more, kao uostalom ni jedno drugo more, nije izolirani sustav, pa se svi pritisci koji djeluju na Mediteran u većoj ili manjoj mjeri pojavljuju i u Jadranu. S obzirom na to da se radi o plitkom i poluzatvorenom moru, povećan je i rizik od ozbiljnih i trajnih posljedica koje imaju klimatske promjene u sinergiji s intenzivnim ljudskim aktivnostima poput turizma ili ribarstva, a da o eksploataciji nafte i plina uopće ne govorimo. Jačajući zaštitu Jadrana jačamo njegovu otpornost, a time i našu opstojnost kao pomorski orijentirane nacije. Možemo reći da je to naša nužnost i dužnost – kazao je biolog i ekolog Mosor Prvan iz WWF Adrije.
Klimatske promjene, visoke temperature i ekstremni vremenski događaji itekako imaju utjecaj i na život ispod morske površine. Mijenja se i morsko dno. Livade morske cvjetnice posidonije, koralji i plemenite periske postaju vrlo rijetki na nekim područjima, dok na drugima potpuno nestaju.
Potpuni gubitak tih vrsta imao bi tragičan utjecaj na kompletan morski ekosustav jer mnogim vrstama služe kao staništa, vežu ugljik, a korisni su i u ekonomskom smislu s obzirom na to da privlače brojne turiste i ronioce.