Bivša premijerka, Jadranka Kosor, u Novom danu televizije N1 je komentirala pitanje mjesta na kojem bi se trebala obilježavati godišnjica Oluje te primopredaju vlasti u Zagrebu i Splitu.
Za početak je komentirala što je predsjednik Zoran Milanović potegnuo temu lokacije na kojoj se obilježava Dan pobjede.
“Sve teme je uvijek moguće otvarati, naravno u demokratskom društvu je to tako. Pogotovo kada se radi o obilježavanju ovako važnih obljetnica. Dan pobjede u svakoj zemlji je i trebao bi biti najveći praznik koji bi se obilježavao u cijeloj zemlji. Znamo da to nije tako, znamo da je Zagreb kao glavni grad često zaobiđen i tu se slažem s Milanovićem.
Sjećamo se onog mimohoda na koji je jedva nagovorio predsjednicu. Što se tiče Knina i obilježavanje Dana domovinske zahvlanosti, taj se datum obilježavao na različite načine nakon 95. i oslobađanja Knina i nakon činjenice kada je simbolično završen Domovinski rat. Jedno vrijeme se to obilježavalo iznimno skromno. Vidjeli smo i vašu novinarku koja je inzistirala na pitanju Medvedu zašto Tuđman nikada nije odlazio na svečanosti u Knin, ali nije dobila odgovor”, rekla je.
Dodala je:
“Nakon uvođenja toga da cijeli državni vrh odlazi Knin bilo je velikih uspona i padova. Prvo, ograđivanje državnog vrha željeznim ogradama da ih se ne ugrozi. Određeno selekcioniranje onih koji mogu na tvrđavu definitivno je umanjilo taj događaj pogotovo branitelja koji žele doći u Knin. Ja razumijem Milanovića kada kaže da ima podijeljene osjećaja o Kninu, u moje vrijeme nije bilo uobičajeno da političari na taj način drže govore i da to ponovno bude praktično njihov praznik.
No nakon što smo 2013. i 2014. godine odživjeli zviždanje tadašnjem premijeru to se pretvorilo u jedan politizirani praznik i vrstu nelagode.
Ja se sjećam kada je Milanović pozvao bivše premijere i organizirao za nas prijevoz, stajala sam u prvom redu do Gotovine, koji ima ogromno značenje hrvatskim braniteljma i vezan je za Knin i za oslobađanje i kada je počelo fućkanje predsjedniku Vlade, kada se iz publike čulo dobacivanje ‘majmun’ i kada je Milanović rekao ‘I živjela Hrvatska’ i na to doživio zviždanje Gotovina me taknuo po laktu i pitao ‘Što je ovo predsjednice’, bio je zgromljen.
Naravno da ima razloga za razmišljanje o nekoj vrsti redizajna i mi smo razmišljali o modernizaciji te proslave”, kaže.
Rekla je i kako obilježavanje Dana pobjede u Kninu nije ni mjesto ni vrijeme za skupljanje političkih bodova među braniteljima. Vjeruje i kako bi upravo branitelji trebali biti u prvim redovima te da bi se Dan pobjede trebalo obilježavati u zagrebu kao glavnom gradu.
“Mislim da je ova ideja da se neka vrsta dostojanstvenog obilježavanja dogodi i u Glini, dobra. Mislim da bi to osnažilo i ljude iz tog kraja. Činjenica je da je tamo poginulo puno naših vitezova i da je ta konačna simbolika predaje se obila na zid. On to nije napravio na svoj način, koji je nekad pomalo drčan, nego je to iznio kao ideju. Vidimo da ima i među branitelja onih koji bi to podržali. Svakako mislim da neka vrsta proslave treba ostati u Kninu”, kaže.
“Skandalozno je skandiranje ‘Za dom spremni’ u Kninu”
Ističe i kako je Knin zasigurno simbol kraja i početka rata, ali da nakon svega dužnosnici sjednu u aute i da im to označava početak godišnjeg odmora, a Knin ostaje pust.
“Prošle godine smo imali još nešto što mislim da apsolutno unižava tu proslavu. Nakon svih govora smo ponovno vidjeli postrojavanje bojne i izvikivanje ‘Za dom spremni’, što smatram skandaloznim. Na dan pobjede da neki crnokošuljaši marširaju Kninom i viču ‘Za dom spremni’, a policija to karakterizira kao komemorativne svrhu, što smatram dodatno ponižavajuće jer se u Kninu ne komemorira, nego je slavlje. Tako su svi koji su izvikivali taj zločinački pozdrav izbjegli kaznu”.
Ističe i kako se ona nikako ne zalaže da proslava ne bude u Kninu, već da bije trebalo biti i u drugim gradovima, posebno u Zagrebu.
“Ove godine i zbog potresa bi to trebalo napraviti i u Glini, dan prije ili poslije ili možda isti dan. A i iz razloga što je Vučić u Glini rekao da to nikad neće biti Hrvatska. I na taj način trebao bi se dati stimulnas da stvari krenu brže. Ne treba svaki prijedlog predsjednika Vlada odbiti i obrnuto”.
Govorila je i o stanju u Zagrebu nakon lokalnih izbora. Kaže kako je preko Bandića i njegove stranke i HDZ bio na vlasti u Zagrebu, ali da te vlasti više nema.
“Došlo je do radikalne promjene i kada se zbroje proračuni Zagreba i Splita i broj stanovnika, onda je to gotovo veće od više od 500 jedinica okojima se govori, gdje neki govore o kolosalnim pobjedama. U Zagrebu je moć jer moć je gdje je novac, a u Zagrebu je golem novac, nešto manje u Splitu. Sigurno da je jedna vrsta političke uznemirenosti kod Plenkovića i zbog te činjenice što je sada u Zagrebu na vlasti netko s kime neće biti mogućnosti manipulacije i dogovora ispod stola”, veli.
“Tomašević je pokazao da je realan, na zemlji i svjestan izazova”
Komentirala je i preuzimanje vlasti u Zagrebu:
“Meni se dopao način na koji je Tomaševič preuzeo palicu nad Zagrebom bez velike euforije. Nekako mi se činilo da su daleko više bili uzbuđeni novinari nego Tomašević i to je dobro. Ta reakcija na prvu je dobra vidi se da je realan, da je na zemlji i da je svjestan ogromnog izazova i poteškoća, najprije s nasljeđem, a onda i budućnosti.
Svi govore da on ne treba imati 100 dana poštede, ali ja mislim da bi mu trebali dati 100 u smislu kritike jer je situacija jako složena. Svi očekuju da on krene u obnovu Zagreba, ta primopredaja mi je bila jako upečatljiva zbog njegove mirnoće i činjenice da je možda shvatio da je bitno imati vozača i auto jer ako bude inzistirao da pješačenju i tramvaju, kasnit će”.
Naposljetku je govorila i o predaji vlasti u Splitu:
“Što se tiče Splita, jako mi je zanimljivo. Tomašević se godinama pripremao i svi su polako vjerovali da će to biti on, ali z P uljka se nije znalo i mislim da je to golem šok za HDZ i mislim da će tu u budućnoti biti puno turbulencija. Radi se o respektabilnoj razlici i mislim da Puljak mora početi odmah pokazivati rezultate jer nije tako komplicirana situacija kao u Zagrebu”.