Napokon počinju pravi ljetni praznici! – mogli su s olakšanjem odahnuti osmaši i njihovi roditelji, barem onih 40.388 učenika završenih osmih razreda koji su do petka i zadnjeg dana upisa u prve razrede srednjih škola uspjeli "upasti" u željeni srednjoškolski program. Prema okvirnim podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM), upravo tih više od 40 tisuća osmaša potvrdilo je u propisanom roku upis u srednju školu za koju su ostvarili pravo upisa.
Upisna kvota u ljetnom roku iznosila je visokih 48.135 mjesta, a nakon provedenih upisa u prvom roku, kako su potvrdili u ponedjeljak iz Ministarstva, okvirni podaci pokazuju da će za jesenski rok na raspolaganju vrlo vjerojatno biti više od 7000 upisnih mjesta! Svi oni koji zbog bilo kojeg razloga nisu uspjeli "rezervirati" srednjoškolsku klupu u ovome roku imat će tako više nego dovoljno kapaciteta za upis u jesenskom roku. Iz MZOM-a također podsjećaju na to da će svi takvi učenici od ponedjeljka moći pratiti koliki je okvirni broj preostalih upisnih mjesta i u kojoj srednjoj školi, dok će 9. kolovoza biti objavljen i službeni broj slobodnih mjesta za jesenski rok.
U Ministarstvu smo se također raspitali u koje su se srednje škole, gimnazije i strukovne, upisivali učenici s najvišim prosječnim brojem bodova. Iako svake godine podaci pokazuju da je kod nas petica ultimativni cilj kojemu teži većina osnovnoškolaca, što predstavlja dodatni teret prilikom upisa u srednje škole jer je najčešće glavni kriterij vrednovanja, ipak vrlo mali broj gimnazija odlučuje provoditi drugi mehanizam koji im stoji na raspolaganju za bolju selekciju učenika – prijemne ispite. Njih je, podsjetimo, ove godine provelo svega osam gimnazija, i to listom zagrebačkih.
U Dalmaciji vode Zadrani
Najveći prosječan broj bodova upisanih učenika u zemlji, prema podacima koje su dostavili iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u ljetnom je roku zabilježen u programu opće gimnazije u Gimnaziji Tituša Brezovačkog u Zagrebu, jedne od onih koja je provodila prijemne ispite. Učenici upisani u prvi razred u taj program, njih ukupno 104, imali su u prosjeku 87,45 bodova. Tek nešto niži prosječan broj bodova ostvarilo je 209 "prvaša" upisanih u prirodoslovno-matematički program XV. gimnazije u Zagrebu, i to 87,22 boda.
Među prvih 20 gimnazija u zemlji koje su upisivale učenike s najvećim prosječnim brojem bodova na vodećim su mjestima uglavnom zagrebačke gimnazije, i to upravo ove koje su provodile dodatna testiranja (prijemne). Podsjetimo, na osnovi ocjena i uspjeha u osnovnoj školi za upis u gimnazije maksimalno se dobiva 80 bodova, te još do najviše deset na prijemnom ispitu. Ali i Dalmacija ima svoje adute.
Bez obzira na to što nisu provodile prijemne, i za upis u brojne dalmatinske gimnazije trebao je visok prosjek i dovoljan broj bodova da biste mogli zaslužiti njihove "papire". Među 20 gimnazija iz čitave Hrvatske u koje su se upisivali učenici s najvišim prosječnim brojem bodova smjestile su se tri iz Dalmacije. Najviše bodova trebalo je za upis u prirodoslovno-matematički program Gimnazije Franje Petrića iz Zadra, čijih je 48 upisanih učenika imalo u prosjeku 79,37 bodova, što će reći odlikaš do odlikaša. Druga je u Dalmaciji prema tom kriteriju, i ujedno prva u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Prirodoslovna škola Split, odnosno njihov program prirodoslovne gimnazije, koji je upisalo 52 učenika s prosječnim brojem bodova 79,19. Odmah iza njih su "miočani", odnosno učenici upisani u prvi razred prirodoslovno-matematičkog smjera III. gimnazije iz Splita, njih 144, koji su u prosjeku imali 78,94 boda.
Iako se obično smatra da se prava "borba" vodi za upise u gimnazije, nekoliko strukovnih programa, i to baš u Dalmaciji, to demantira. I ne, nisu u pitanju ekonomske škole. Strukovni program za upis u koji je u cijeloj zemlji trebalo prikupiti najviše bodova također dolazi iz Zadra: riječ je o programu arhitektonski tehničar u tamošnjoj Tehničkoj školi, čijih je 20 upisanih učenika u prvi razred imalo u prosjeku 79,25 bodova, što je najviše među strukovnim programima u Hrvatskoj. To znači da su se za arhitektonskog tehničara upisivali mahom (super)odlikaši, kojima je trebalo više bodova nego za neke gimnazije.
Bez petica ni za arhitektonske tehničare
Vrlo visok broj bodova od strukovnih zanimanja, pokazuju podaci, trebao je i za upis(e) u program farmaceutskog tehničara diljem zemlje. Tako se i u prvi razred splitske Zdravstvene škole upisalo 26 učenika, budućih farmaceutskih tehničara, koji su u prosjeku imali 77,06 bodova, što je deseti "rezultat" među svim strukovnim programima u zemlji i četvrti program u Splitsko-dalmatinskoj županiji prema prosječnom broju upisanih učenika. Uopće, vrlo visok broj bodova, osim za ova dva zanimanja, trebao je i za upise u strukovne programe tehničara za mehatroniku u Zagrebu i Rijeci, tehničara za računalstvo u Bjelovaru, fizioterapijskog tehničara u Zagrebu itd., što znači i da "bitka" za upis u brojne strukovne programe iz godine postaje sve oštrija.
Osim spomenutih vodećih gimnazija prema prosječnom broju upisanih učenika u Zadarskoj te Splitsko-dalmatinskoj županiji, spomenimo i najbolje škole i programe prema tom kriteriju u Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Najveći prosječan broj bodova u Šibensko-kninskoj županiji, zanimljivo, imali su učenici upisani u program opće gimnazije u Srednjoj školi Lovre Montija u Kninu, njih 16 s prosječnih 76,25 bodova. Na drugome su mjestu 52 učenika upisana u prvi razred opće gimnazije u Gimnaziji Antuna Vrančića u Šibeniku s prosječnih 74,65 bodova, a na trećem mjestu oni iz prirodoslovno-matematičkog programa te gimnazije s ostvarena 74,54 prosječna boda.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji najviše je bodova trebalo za upis u program klasične gimnazije Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića s pravom javnosti iz Dubrovnika – 20 upisanih učenika u prosjeku je imalo 76,97 bodova. Odmah iza njih su dva programa Gimnazije Dubrovnik – u program opće gimnazije upisala su se 52 učenika s prosječnih 74,65 bodova, dok se u prirodoslovno-matematički smjer upisalo njih 14 s prosjekom 74,54 boda.