Predstavljajući dvojezičnu internetsku stranicu za izbjeglice, ministar Davor Božinović, među ostalim, rekao je i kako će se olakšati i građanima koji žele ustupiti svoje nekretnine Ukrajincima. Može li se iz toga iščitavati mogućnost neke naknade za one građane koji su izbjeglima osigurali smještaj po uzoru na Poljsku?
”U ovom trenutku i dalje apeliramo na solidarnost i zahvalni smo svim građanima koji su ponudili svoje nekretnine dobrovoljno. Također, radi se na definiranju prava i obveza između davatelja i korisnika te je u tom pogledu otvoreno nekoliko različitih mogućnosti sufinanciranja, o kojima će javnost biti pravovremeno obaviještena. U tijeku su rasprave na međuresornoj skupini te na operativnim razinama kako bi se definirala navedena pitanja”, kazao je ministar Božinović prije nekoliko dana, a vjerojatno bi nešto slično, da nam se odazvao na poziv, i ponovio.
Prijavili ih u e-visitor
No, odgovor na to pitanje zanima mnoge, pogotovo vlasnike smještaja na obali, koji su već prije nekoliko tjedana nesebično primili izbjegle Ukrajince. Većina ih je reagirala ljudski ne razmišljajući koliko bi rat mogao potrajati te su otvorili i srce i vrata svojih praznih apartmana, neki su nove podstanare primili bez ijedne kune naknade, a neki su dogovorili i primjerenu cijenu i to, kako nam kažu, na inzistiranje Ukrajinaca.
U prvom valu pristigli su oni bolje platežne moći i spremno su izdvojili za svoj smještaj, ali kako razorni rat u njihovoj zemlji odmiče, stiže ih sve više socijalno ugroženih i željnih radnih mjesta.
– Jednoj obitelji ponudila sam odmah jedan veći apartman, oni su zahtijevali da plate i dogovorili smo cijenu. Nisam uopće razmišljala o predstojećoj sezoni jer i sama sam u vrijeme našeg rata bila izbjeglica. Ipak, ako turisti počnu dolaziti, planiram Ukrajincima ponuditi jedan manji apartman. Zasad im iz Crvenog križa stižu obroci, ali ljudi će svakako potražiti zaposlenje – govori nam iznajmljivačica sa zadarskog područja, koja je željela ostati anonimna.
Dodaje kako je isprva svoje nove stanare prijavila preko e-visitora pa će biti registrirani kao turisti, što je naknadno ispravila obrativši se Crvenom križu. Dodaje kako papirologija nije baš jednostavna, ali potrudit će se.
Jedan vlasnik apartmana (podaci poznati redakciji), koji je u sličnoj situaciji kao naša prethodna sugovornica, voljan je ostaviti Ukrajince do daljnjega, i to besplatno, ali razumno pita može li ga država poštedjeti barem plaćanja turističke takse i drugih davanja, ako već nema nikakve naknade za najamninu. On je udomio majku i baku s troje djece od kojih je dvoje već krenulo u obližnju školu. Majka traži posao kako bi osigurala koliko-toliko dostojanstven život sebi i obitelji za vrijeme izbjeglištva, ali pronalazak ne ide preko noći.
Prihvatni smještaji
Ima i onih koji su isprva ustupili smještaj, ali bi ga sada kada se primiče sezona rado otkazali, s obzirom na to da im je “afitavanje” neophodan izvor prihoda, pa se raspituju kamo će uputiti izbjeglice.
– Sigurno tim ljudima treba naći zamjenski smještaj, ali mi ćemo obavijestiti javnost kada dogovorimo gdje bi to bilo. O eventualnim naknadama za stanodavce nemam informacija – kaže nam Damir Gabrić, šef Stožera civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije. Napominje kako je trenutno u toj županiji registrirano 1193 izbjeglica iz Ukrajine, ali jasno da ih ima i više po raznim privatnim smještajima. Na punktu Crvenog križa u Splitu oni mogu dobiti sve informacije o prijavi boravka, odnosno socijalnom i zdravstvenom osiguranju.
Oni koji nemaju smještaj upućuju se u neki od tri otvorena prihvatna smještaja u Varaždinu, Osijeku i Gospiću. Hoće li biti potrebe za otvaranjem jednoga i u Dalmaciji zasad se ne zna. Novi prihvatni smještaji te kolektivni smještaji otvarat će se ovisno o razvoju situacije, rečeno je iz Vlade.
Neki smatraju da to nikako, u slučaju većeg priljeva izbjeglica, ne bi smjeli biti moteli ili pak hoteli, kao što se to dogodilo u vrijeme kada je u nas trajao rat. Takvi se objekti, naime, godinama kasnije nisu oporavili, a danas se naša ekonomija ogromnim dijelom temelji na turizmu.
– Nekolicina naših partnera ponudila je smještaj obiteljima iz Ukrajine, ali s tim da im jamče boravak do početka sezone. Većina ima buking već od 1. travnja, s obzirom na to da su to objekti za goste više platežne moći, u pravilu luksuzne vile. Nekolicina ih je primila izbjeglice koji su svjesni da im je to privremeni smještaj – govori Dario Šarić iz splitske agencije Vip Holiday Booker.
Poziv građanima
On je mišljenja da bi država mogla nadoknaditi trošak smještaja, ali vjerojatnije će to biti češći slučaj na kontinentu nego na obali.
Inače, na internetskoj stranici Vlade pozivaju se građani koji nude privatni smještaj za raseljene osobe iz Ukrajine da svoje ponude dostave na adresu e-pošte rcz.zbrinjavanje@mup.hr
Budući da smještaj za raseljene osobe treba biti adekvatan, pozivaju se da smještaj koji nude prethodno fotografiraju te dostave fotografije. Traže se, također, podaci o tome je li riječ o kući ili stanu te kada je vremenski useljiva stambena jedinica, odnosno kolika je mogućnost dugotrajnog smještaja, ima li priključke vode, struje i sanitarni čvor, grijanje. Potrebno je navesti i to postoji li mogućnost pripreme hrane, kolika je dostupnost liječnika i škole. Ono što je najbitnije, traži se odgovor na pitanje o okvirnim troškovima smještaja. •