Izložba Šibenčana Pavića i Nakića otvorena u dubrovačkim Lazaretima

Izložba „Mura Incognita: nepoznata utvrđenja Šibenika i okolice“, povjesničara Josipa Pavića i arheologa Andrije Nakića otvorena je sinoć u dubrovačkim Lazaretima.

„Mura Incognita“ predstavlja rezultate istraživačkih djelatnosti Pavića i Nakića iz Odjela za istraživanje i interpretaciju baštine Tvrđave kulture Šibenik, ustanove koja upravlja trima revitaliziranim šibenskim tvrđavama.

Pavić i Nakić od 2017. do 2021. godine istražili su 16 lokacija prezentiranih u sklopu izložbe. Riječ je o tri dotad nezamijećene strukture Tvrđave sv. Mihovila i Tvrđave sv. Ivana te 12 raštrkanih utvrda nekadašnjeg srednjovjekovnog i novovjekovnog šibenskog distrikta. Neke od lokacija do njihovih su otkrića bile potpuno nepoznate, a o drugima su prezentirani brojni novi povijesni podaci, fotografije i nacrti, pronađeni ili izrađeni kroz terenske preglede, arhivska ili arheološka istraživanja.

„Sva ta utvrđenja, bilo da su ih gradili Šibenčani, Mlečani ili Osmanlije, podsjetnik su na zaboravljen i nesiguran život u graničnim područjima te na duboke demografske i društvene promjene koje su se tada događale i koje se osjećaju sve do današnjih dana“, navode autori izložbe „Mura Incognita“ kojoj je osim prezentacije lokaliteta cilj i dugoročno podizanje svijesti i angažiranosti oko spomeničke baštine.

Izložba je prvi put otvorena na Tvrđavi sv. Mihovila u rujnu 2021., a ove je godine za Noć muzeja bila je u Muzeju grada Drniša. Nakon Dubrovnika, „Mura Incognita“ bit će postavljena u Trogiru.

Ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik Gorana Barišić Bačelić u Lazaretima je potom održala predavanje „Baština kao pokretač razvoja: model upravljanja kulturnom baštinom na primjeru šibenskih tvrđava“.

Kako je obnova šibenskih tvrđava među najboljim primjerima revitalizacije kulturne baštine u Hrvatskoj iz europskih fondova, Barišić Bačelić istaknula je da istu važnost kao i sama obnova ima kasniji sustav upravljanja obnovljenim tvrđavama.

Kako pomiriti potrebe lokalne zajednice za korištenjem baštine u odnosu na privremene posjetitelje, organizirati događanja i sadržaje koji valoriziraju baštinu i daju joj dodatnu vrijednost te pritom kreirati model upravljanja koji će baštinu postaviti kao pokretača kulturnog, društvenog, gospodarskog i turističkog razvoja teme su o kojima je na primjeru Tvrđave kulture Šibenik govorila ravnateljica te javne ustanove u kulturi.

"U fokusu rada Tvrđave kulture je inovativan i održiv način upravljanja kulturnom baštinom. Naša vizija je biti relevantan dionik kulturnih industrija i sinonim za izvrsnost na području kulturnog menadžmenta, a misija unaprjeđivati kulturu suvremenim pristupom održivom upravljanju kulturnim dobrima. Upravljamo s četiri lokacije; Tvrđavom sv. Mihovila, Tvrđavom Barone, Tvrđavom sv. Ivana i Kućom umjetnosti Arsen, a uskoro ćemo upravljali još jednom jako posebnom lokacijom - Centrom koralja Zlarin. Počeli smo kao dio Muzeja grada Šibenika, a narasli smo u ustanovu koja iza sebe ima niz implementiranih EU projekata i 16,5 milijuna eura uloženih u kulturnu baštinu", istaknula je Gorana Barišić Bačelić.

Za najmlađe posjetitelje Lazareta u subotu je organiziran zabavno-edukativni sadržaj: lađa V postala je Fortress VR Game Room i radionica novca. Stariji od deset godina tako imaju priliku zaigrati četiri interaktivne VR igre i okušati se u korištenju starog oružja, bijegu iz tamnice ili utrci kroz uske ulice starog Šibenika.  Igre su osmišljene posebno za Tvrđavu kulture u sklopu EU projekta Emoundergrounds.

Za djecu između šest i deset godina na repertoaru je radionica „Šibenski bagatin“ tijekom koje će naučiti kako je Šibenik postao prvi grad na Jadranu koji je kovao vlastiti novac, a moći će i sami izraditi i kući ponijeti vlastiti glineni bagatin.

Ulaz na sva događanja je slobodan, a Dubrovčani i njihovi gosti izložbu „Mura Incognita: nepoznata utvrđenja Šibenika i okolice“ mogu razgledati do 18. travnja.