StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetzavladala MOSTOMANIJA

I ovaj se hrvatski otok želi što prije mostom spojiti s kopnom! Odakle novac i je li to pametno?

Piše Saša Ljubičić/SD
28. srpnja 2022. - 16:54

Konačno je Pelješki most otvoren, i stvarno je kraj. Naime, kolege novinari s juga Hrvatske svih su se ovih godina nagledali svečanosti i svečanosti na istu temu. Bivši premijer, a danas najpoznatiji hrvatski osuđenik - Ivo Sanader, otvarao je radove na mostu dvaput - u Komarni i Brijesti, a lani se slavilo postavljanje zadnje sekcije kao da su svi radovi gotovi, pa je bilo turista koji su se dan poslije čudili jer im nisu dali preko mosta.

No, još će se udarnički raditi na poluotoku Pelješcu. Na stonskoj obilaznici koja je žila kucavica mosta, "prašit" će se do kraja godine. Tko zna, možda se i onda bude slavilo? U Stonu će svakako biti fešta jer taj gradić u potpunosti ovisi o dovršetku ove prometnice jer mu bez predviđene "petlje" slijedi prometni kolaps. Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, najavio je i izgradnju autoceste do Dubrovnika. Tek će to biti fešta nad feštama. 

Priča o mostu zvanom čežnja tako se privodi kraju, no njegova velebnost potaknula je stanovnike iz raznih dijelova Hrvatske da na ovom mjestu lobiraju za slične projekte. U Komarni je zato pred neki dana vladala prava "mostomanija". Na tu je temu bila najagilnija udruga građana otoka Pašmana koja na izgradnju mosta do njihovog otoka čeka punih pola stoljeća. Još se sedamdesetih godina govorilo o povezivanju Pašmana s kopnom. 

- Pašmanski most nema alternativu. On se naprosto mora financirati europskim sredstvima kao i Pelješki most. Europa nam mora dati barem pola novca. On bi bio nešto kraći od Peljškog mosta, iznosio bi točno dva kilometra i dvadeset metara, a i dubina mora je manja, tako da se sigurno radi o lakše izvedivom projektu i manjoj investiciji - kazao nam je Rajko Medić iz Neviđana na Pašmanu.

image

Tkon, mjesto na otoku Pašmanu

Luka Gerlanc/Cropix

Uvjeren je da bi efekt izgradnje toga mosta bi za njegov kraj značajniji nego otvaranje Pelješkog mosta.

- Još su jugoslavenske vlasti radile projekt izgradnje mosta, pa onda u Zagrebu Jure Radić i suradnici, no očito nismo imali dovoljno jake lobije da stvar izguramo do kraja. No, sada sam uvjeren da je most do Pašmana realnost. Studije postoje, politička volja je tu, vrijeme da se krene s radovima.

Gotove su Studije predizvodljivosti povezivanja otoka Pašmana s kopnom, most bi bio nešto kraći od ovog koji vodi do Pelješca, 2203.5 metara ali višestruko jeftiniji jer bi se radilo o tzv. grednom mostu.

Predlaže se i mogućnost izgradnje  ovješenog mosta kao i uronjenog tunela, a ako ne bude ništa od toga, uvele bi se nove brodske linije. Za razliku od stanovnika Pelješca, na Pašmanu nisu svi jednoglasni oko izgradnje mosta jer pojedini otočani smatraju da bi se tako narušio idilu koja tamo vlada. Strah ih je da se ne dogodi apartmanizacija kao na Viru jer povezivanja otoka s kopnom nerijetko rezultira masovnom divljom gradnjom.    

O Pašmanu

Na stranicama općine Pašman navode: 

Pašman je otok u zadarskom arhipelagu, od Zadra i Biograda odvojen slikovitim Pašmanskim kanalom po kojemu su, poput niske bisera, razasuti deseci malenih otočića. Morska struja koja mijenja smjer svakih 6 sati čini ovo more najčišćim na Jadranu.

Na svojih 63 km2, 65 km razvedene obale otok Pašman pripada zadarskoj skupini otoka. Sa otokom Ugljanom je povezan mostom u prolazu Ždrelac, a trajektnim vezama s Biogradom i Zadrom.

Otok nesebično pokazuje kontinuitet življenja od prapovijesti: Ilirski gradovi, ostaci gradina, arheološki nalazi iz doba Rima, vile rustike, mozaici, kameni kip Sv. Mihovila iz 12. st. u Neviđanima i mnogi drugi povijesni spomenici.

Benediktinski samostan Sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac kod Tkona na temeljima starokršćanske crkve, sagrađen u XII st. i gotiziran u XIV st., bio je poznato glagoljaško središte. Crkvu krasi gotičko raspelo s početka XV st.

Franjevački samostan Sv. Dujma u Kraju datira iz 1390., a obnovljen je 1557. godine. Ističu se renesansni klaustar, blagovaonica i muzej u kome je posebno vrijedna slika Bogorodice s malim Kristom i Ivanom Krstiteljem.

Mediteranska klima je razvila bogati svijet flore i faune, mnoge vrste ljekovitog i aromatičnog bilja, a podmorje ljubomorno čuva i sve vrste školjaka i riba hrvatskog Jadrana.

Većina od 3100 stanovnika tipičnih otočkih mjesta, kao što su Ždrelac, Banj, Dobropoljana, Neviđane, Mrljane, Barotul, Pašman, Mali Pašman, Kraj, Tkon i Ugrinić bavi se tradicionalno ribarstvom i poljodjelstvom.

Vrijedni i vedri otočani u novije vrijeme bave se i turizmom, pa su razvili bogatu turističku ponudu: sobe I i II kategorije, apartmani, kuće za odmor, pansioni, auto kampovi, konobe i restorani u kojima ćete svakako kušati plodove mora i pôlja, ekološki zdravog otoka Pašmana.

Nisu svi za most

No, nisu svi stanovnici za most, evo nekih komentara koje je nedavno prikupio naš Ivica Nevešćanin: 

- Ovako je lipše. Izgubit ćemo mir. Od otoka ćemo napraviti grad. Nema više mira, turisti, auti... Više neće biti otok, nego poluotok. Da se drže planova, da je ovo pravna država, možda i bi. Ovako bi nam sve uzeli, i pomorsko dobro. U ovakav nered...

- Da u ovoj državi vlada red i zakon, nitko ne bi bio protiv mosta. Ali u ovakvu zemlju, uz ovakvu politiku, gdje svako gleda samo kako će šta sebi ćapati...

 

23. studeni 2024 21:24