Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj supružnik ne može naslijediti dio mirovine preminulog bračnog druga. Može zadržati svoju ili uzeti 70 posto mirovine preminulog supružnika, što nije dovoljno ni adekvatno potrebama ljudi, ni pravednosti u koju se kune politička elita, ističe Veselko Gabričević, potpredsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) i predsjednik Županijskog odbora HSU-a Splitsko-dalmatinske županije.
Pravednije uređenje obiteljskih mirovina za Hrvatsku stranku umirovljenika, ali ne samo nju, prioritet je u mirovinskom sustavu. Kako ističe naš sugovornik, uz vlastitu mirovinu, bračni drug mora imati pravo na dio mirovine preminulog supružnika. Vrlo često se radi o bračnim parovima koji su zajedno skupili više od 70 godina radnog staža, plaćali su doprinose, a onda kad jedan od njih premine brzo nakon odlaska u mirovinu – desetljeća uplate doprinosa odu u vjetar. Država taj dio naprosto ne priznaje.
– S jedne strane, Vlada želi iz mirovinskog sustava plaćati takozvanu nacionalnu mirovinu svim ljudima koji nemaju radnog staža i nisu uplaćivali doprinose, a s druge strane supružnik koji je cijeli život uplaćivao doprinose zajedno sa svojim bračnim drugom nema pravo na dio mirovine preminuloga. Time preživjeli bračni partneri u većini slučajeva tonu u siromaštvo unatoč desetljećima plaćanja doprinosa, čime ih država bezrazložno i potpuno neosjetljivo svrstava u skupinu diskriminiranih i najsiromašnijih građana – kaže Gabričević.
Načelo uzajamnosti
I Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinskog sustava, danas predsjednik Demokrata, navodi kako su hrvatski umirovljenici po pitanju prijetnje od siromaštva šesti najugroženiji u Europi, a obiteljska mirovina nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga određuje se u visini 70 posto starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine bračnog/izvanbračnog druga, pod uvjetom da je udovica/udovac/životni partner jedini član obitelji koji koristi obiteljsku mirovinu. Takve odredbe su isključive te s obzirom na nisku razinu mirovina dovode u nepovoljan položaj nadživjele bračne/izvanbračne drugove.
– Smatramo da je moguće u hrvatski mirovinski sustav uvesti institut dodatka u visini 50 posto svote obiteljske mirovine koja bi pripadala tom korisniku/članu obitelji nakon smrti umrlog bračnog/izvanbračnog druga, uz propisani maksimalni cenzus ukupnih mirovinskih primanja. Demokrati su u proceduru u Sabor uputili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se uvodi institut nasljeđivanja dijela mirovine umrlog bračnog druga. Smatramo da će to ublažiti pad životnog standarda obitelji do kojeg je dolazilo zbog gubitka prihoda od mirovine supružnika nastalog nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga, koji je cijeli svoj radni vijek doprinosio u mirovinski sustav na načelu uzajamnosti iz svojih plaća, odnosno osnovica osiguranja. Na taj način će se osigurati da ukupno mirovinsko primanje, u skladu s načelom uzajamnosti, u jednom svom dijelu u okviru sustava generacijske solidarnosti bude odraz doprinosa umrlog bračnog/izvanbračnog druga, a u okviru načela solidarnosti i ukupnih raspoloživih sredstava u mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Slična rješenja već postoje u nizu država članica EU-a (npr. Austrija, Njemačka, Slovenija, Mađarska, Belgija) – kaže Mrsić.
Dr. Mrsić skreće pozornost na još jednu nepravdu u mirovinskom sustavu prema članovima najuže obitelji preminulog osiguranika.
– Prema sadašnjem zakonu, nema nasljeđivanja uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje u slučaju kad nitko ne ostvari pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika. Primjena načela uzajamnosti u takvim slučajevima, uz isplatu jednog dijela protuvrijednosti uplaćenih doprinosa tijekom radnog vijeka članovima najuže obitelji, bila bi puno pravednija, prije svega imajući na umu ispunjenje jednog od bitnih ciljeva mirovinskog osiguranja – osiguranje članova obitelji za slučaj smrti osiguranika/korisnika mirovine. Tako će se onemogućiti situacije u kojima nakon dugogodišnjih uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje članovi najuže obitelji, zbog neispunjavanja uvjeta za obiteljsku mirovinu, nemaju mogućnost ostvariti barem djelomičnu isplatu protuvrijednosti sredstava uplaćenih obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti – ističe dr. Mrsić.
Prvi nasljedni red
Zato su Mrsićevi Demokrati predložili da se nasljednicima prvog nasljednog reda omogućuje nasljeđivanje dijela obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti u slučajevima kad umre osiguranik a iza njega nema članova obitelji koji bi prema Zakonu o mirovinskom osiguranju mogli ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu. Prijedlog je da to bude u visini od 20 posto od evidentiranih, valoriziranih obveznih doprinosa.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u listopadu ove godine bilo je 219.986 korisnika obiteljske mirovine, a prosječna neto mirovina iznosila im je 2053,52 kune. U 2019. godini prvi put je pravo na obiteljsku mirovinu ostvarilo 7640 korisnika, koji su u prosjeku primali mjesečno 2125,05 kuna. Također, u ovoj godini zbog smrti pravo na obiteljsku mirovinu prestalo je za 8792 korisnika.
70 kuna je dostatno
Osim borbe za obiteljske mirovine, potrebno je istaknuti i borbu za održanje sadašnjeg sustava vezanog uz cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja. Svjedoci smo prijetnji od strane ministra zdravstva Milana Kujundžića da se razmatra povećanje cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja, koja sada iznosi 70 kuna. Ova cijena je dostatna, jer i sada na računu HZZO-a ima neangažiranih 550 milijuna kuna. Svjedoci smo i činjenice da se cenzus za besplatnu policu dopunskog zdravstvenog zdravstvenog osiguranja nije mijenjao od 2004. godine i još uvijek iznosi 1939 kuna za samca i 1516 kuna za člana zajedničkog kućanstva – kazuje Veselko Gabričević i ističe kako Hrvatska stranka umirovljenika predlaže i traži da se cenzus usklađuje jednom godišnje, usporedo s usklađivanjem mirovina, kako se ne bi događalo da neki umirovljenici dobiju 30 kuna povećanje mirovine, a onda izgube 70 kuna mjesečno i budu dovedeni u još veću zonu siromaštva.
– Zadnijm usklađivanjima mirovina u 2019., nečinjenjem Vlade RH, oštećeno je i gurnuto u još veći ambis siromaštva više od 10.000 umirovljenika – kaže Gabričević.