Ljeto se zahuktalo. Gosti nam dolaze. Hrvatska će, po svemu sudeći, unatoč pandemiji i ove godine imati solidnu turističku sezonu. Tim povodom razgovarali smo s direktorom Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjanom Staničićem.
- Gospodine Staničić, koje ste u HTZ-u akcije poduzeli, a da bismo ove kompleksne, slobodno možemo reći za turizam jako teške 2021., primamili goste na Jadran? Znamo da je Hrvatska snažno gurala oživotvorenje COVID putovnica, no što se još na tom planu događalo, a da javnost za to uopće ne zna ili ne zna u dovoljnoj mjeri? Kako se vodila "bitka" za slobodan protok ljudi i robe u vrijeme turističke sezone?
- Hrvatska se kvalitetno pripremila za samu špicu turističke sezone kada, ako epidemiološke prilike budu povoljne, očekujemo najveći priljev gostiju u našoj zemlji. U tijeku je velika pozivna kampanja „Trust me, I’ve been there“ na 12 emitivnih tržišta, bit će aktivna do kraja srpnja, a cilj joj je pozivanje gostiju da svoj odmor provedu u Hrvatskoj, kao i daljnje pozicioniranje naše zemlje kao atraktivne, sigurne i dobro pripremljene destinacije. Od kampanje puno očekujemo i u ovom trenutku ona itekako daje rezultate. Što se tiče tzv. COVID putovnica, odnosno digitalnih certifikata, i tu smo kao država pokazali maksimalnu fleksibilnost, brzu reakciju te smo među prvim zemljama u EU-u koje su implementirale sustav koji funkcionira. Kako sve države EU-a nisu na istoj razini spremnosti kada govorimo o uvođenju COVID putovnica, intenzivno su vođeni razgovori i informirala se javnost o tome kako se može putovati u Hrvatsku i što inozemne turiste očekuje tijekom njihova boravka.
- Ispada da će nas i ove godine spasiti naši najvjerniji gosti: Nijemci, Slovenci, Austrijanci, Česi i Slovaci, Mađari, Poljaci... Kako tomu svemu udovoljiti?
- Riječ je o našim tradicionalno najvjernijim gostima prema kojima smo usmjerili najveći dio budžeta u provođenju PR i marketinških aktivnosti. Trenutno u našoj zemlji boravi najveći broj Slovenaca, Nijemaca, Austrijanaca, ali i Čeha, Poljaka, Slovaka, Mađara. Za sve državljane trećih zemalja, u koje ulaze i građani BiH, maksimalno smo relaksirali prelazak granica pa svatko tko zadovolji uvjete ulaska u Hrvatsku, može ući u našu zemlju te se kod nas osjećati sigurno i dobrodošlo.
- Gospodine Staničić, kako ocjenjujete prvih šest mjeseci turističke 2021. godine? Imamo li bolje rezultate u odnosu na isto razdoblje lani?
- U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ostvareno oko 2,6 milijuna dolazaka i 11,7 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od oko 55 posto i u ovom trenutku smo zadovoljni postignutim. Poslužit ću se nogometnim rječnikom, prvo poluvrijeme smo odigrali jako dobro te apeliram na sve da se pridržavamo propisanih epidemioloških mjera, budemo odgovorni i savjesni kako ne bismo ugrozili najvažnije turističke mjesece koji su pred nama. Najvažniji dio turističke sezone je pred nama i zato su iznimno važni oprez i odgovornost, a apeliram i na što veću procijepljenost stanovništva.
- S obzirom na okolnosti u kojima živimo, imali smo pristojnu predsezonu u Istri i na Kvarneru, no u Dalmaciji je, ipak, bilo znatno manje gostiju. Hoće li se to popraviti u ljetnim mjesecima i možemo li u Dalmaciji u vrijeme ferragosta očekivati značajniji broj gostiju iz Italije?
- Istra i Kvarner nalaze se u okruženju naših najbližih emitivnih tržišta, lako su i brzo dostupni cestovnim putem pa stoga u tim regijama bilježimo veći broj, primjerice, Slovenaca, Austrijanaca, Nijemaca, Čeha, Slovaka itd. Kako se bliže udarni turistički mjeseci, kada će prema Hrvatskoj prometovati i najveći broj aviolinija, očekujemo da će i u Dalmaciju pristići puno veći broj gostiju. U Split od ove godine željezničkim putem dolaze gosti iz Češke, Slovačke, Mađarske, a sam krajnji jug zemlje ugostit će i brojne Amerikance uspostavom aviolinija New York – Dubrovnik. Što se samih Talijana tiče, znamo koliko je njih u gospodarskom, zdravstvenom i društvenom smislu snažno pogodila pandemija, međutim, želja Talijana za Hrvatskom nije upitna i dolaskom ferragosta možemo očekivati veći broj Talijana na našoj obali. Sredinom srpnja putujem u Milano, gdje ćemo talijanskim medijima i glavnim partnerima ponovno skrenuti pažnju na Hrvatsku i pozvati ih da Lijepa naša bude njihov ljetni odabir za odmor.
- Lani smo ostvarili pedeset posto prometa iz rekordne 2019., no prihodi su bili otprilike na razini trećine ostvarenog prometa iz te godine jer su se turistički aranžmani prodavali po nižim cijenama. Ako nas ove godine posjeti veći broj gostiju, što je očekivati sudeći po onome što se u tom smislu događa posljednjih tjedana, možemo li 2021. ostvariti 70 posto prihoda iz berićetne 2019.? Naime, i ove su sezone cijene smještaja i izvanpansionske potrošnje nešto niže od uobičajenih, pa bi bilo smjelo tvrditi da ćemo se, što se ukupne zarade od turizma tiče, vratiti na pretpandemijske brojke?
- Iako prihodi od smještaja čine značajan dio turističke potrošnje, u kalkulaciju prihoda ulaze i druge turističke usluge koje su u prošloj godini bile u većoj mjeri pogođene, poput usluga ugostiteljstva, događanja, kulture i zabave. Generalno gledano, cijene turističkog smještaja su, nakon korekcija zbog pandemijske krize u prošloj godini, opet vraćene na više razine, sukladno ponudi i potražnji na turističkom tržištu u ovoj godini. Naravno, sukladno svim okolnostima, u ovoj godini ne očekujemo istu razinu fizičkog volumena turističkog prometa kao u 2019. godini, već očekujemo realizaciju oko 60 posto prometa iz rekordne 2019. godine, što će biti vrlo dobar rezultat.
- Dobro je što ipak i unatoč svemu što nas je spopalo nismo drastično spuštali cijene naših turističkih usluga kao, recimo, Grci ove ili Talijani prošle godine. Generalno gledajući, cijene su pale oko 15 posto, i to najviše u privatnom smještaju jer je tu, logično, i konkurencija najžešća. Mislite li da će tako ostati do kraja glavne turističke sezone i da nas, što se cijena tiče, ne očekuju veće promjene?
- Cijene uvijek diktira zakon ponude i potražnje. Tako će biti i u ovoj sezoni. Međutim, moje je mišljenje da Hrvatska ima smještajnu i sadržajnu strukturu u kojoj svaki gost, i onaj dubljeg i onaj ograničenog budžeta, može pronaći kvalitetni odmor za sebe i dobiti adekvatnu vrijednost za novac.
- Po broju stanovnika smo mala država, a to na neki način ulijeva povjerenje turistima koji stižu iz velikih gradova jer je COVID situacija u nas bolja nego u europskim metropolama koje nalikuju na "mravinjake" pa je i mogućnost širenja koronavirusa kudikamo veća. Gospodine Staničić, koliko je akcija "Safe stay in Croatia" pridonijela tome da nas stranci percipiraju kao zdravstveno sigurnu zonu, što potvrđuju i posljednji izvještaji o broju oboljelih?
- Akcija je odlično prihvaćena na našim emitivnim tržištima gdje je još uvijek intenzivno provodimo. Znamo da je segment sigurnosti trenutno glavni motiv dolaska u destinaciju i ako gost zna da u našoj zemlji trenutno ima više od 16.000 turističkih subjekata oznaku "Safe stay in Croatia", to ulijeva dodatno povjerenje i sigurnost. Kao potpredsjednik Europske komisije za putovanja u stalnoj sam komunikaciji s direktorima nacionalnih turističkih organizacija europskih
zemalja i znam s koliko pažnje promatraju Hrvatsku i sve sigurnosne mjere i protokole koje smo donijeli kako bi se gost u Hrvatskoj osjećao sigurno.
- Zbog ove izvanredne situacije, promijenila nam se dijelom i struktura gostiju. Manje je mladih "backpackera" po gradovima, a više obiteljskih gostiju po rivijerama i otocima. Dominiraju turisti iz EU-a u odnosu na one iz SAD-a i Azije. Ispada da su u pravu oni koji vele da će se, što se putovanja tiče, situacija normalizirati tek 2023., a kada će u potpunosti profunkcionirati zrakoplovni prijevoz i kruzing turizam?
- Dobro ste primijetili da nam se struktura gostiju jako promijenila, posebno u Zagrebu i Dubrovniku koji su do pandemije najveći broj gostiju bilježili s dalekih tržišta, i to SAD-a, Kine, Južne Koreje. Sada Dubrovnik razgledavaju u najvećem broju Nijemci, Poljaci, Česi, Slovenci. City break destinacije zamijenio je boravak u prirodi, na otocima, u izoliranijim smještajnim jedinicama poput kuća za odmor, kampova ili pak brodova. Bitno je znati prepoznati situaciju na vrijeme i prilagoditi se novonastalim okolnostima. Na svu sreću Split i Dubrovnik broje svoje prve goste s kružnih putovanja, međutim, pravi povratak na „staro normalno“ u sferi turizma možemo očekivati tijekom 2022., odnosno 2023. godine, što će ponajprije ovisiti o daljnjem razvoju epidemiološke situacije.
- Kad smo već kod prijevoza, možemo li reći da je više od pola zrakoplovnih linija, u odnosu na 2019., obnovljeno i da su učestale kao te rekordne 2019., ili se radi o manjim brojkama? Postoje li podaci koji bi vjerodostojno svjedočili o obnovi avionskih, brodskih, željezničkih i autobusnih linija prema Hrvatskoj ovog ljeta?
- Prema najavama i dostupnim informacijama od zračnih luka u Hrvatskoj, u srpnju bi prema Hrvatskoj trebalo prometovati oko 70 posto linija iz srpnja 2019. godine, što je vrlo dobar pokazatelj i znak postupnog oporavka zračnog prometa. Češki RegioJet obnovio je prošlogodišnju željezničku liniju iz Praga prema Rijeci uz uvođenje Zagreba i Splita kao dodatnih destinacija do kojih vlak prometuje ove godine. Postoji i željeznička linija iz Slovačke prema Splitu, a na navedene se linije mogu ukrcati i putnici iz Mađarske. Interes i linije postoje i u segmentu autobusnog prijevoza pa će tako Hrvatska u ovoj godini biti znatno dostupnija nego je to bio slučaj u prošloj godini.
- Nautički turizam ponovno prednjači. Što nam još treba napraviti da bismo učvrstili poziciju jedne od najboljih, a neki veli i najbolje destinacije na svijetu što se tiče čartera i "vrijednosti za novac", a koju, vjerujem, dobiju svi koji Hrvatsku izaberu za destinaciju u kojoj će odmor provesti krstareći?
- Pojavom posebnih okolnosti zbog globalne pandemije načini putovanja uvelike su se izmijenili, pri čemu se nautički turizam općenito pokazao kao proizvod koji lako omogućava slijeđenje epidemioloških mjera zaštite. Nautika je definitivno jedan od najsigurnijih segmenata turističke ponude, a ujedno i jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih turističkih proizvoda. Imamo više od 1200 otoka, odličnu klimu i bogatu ponudu s kvalitetnom infrastrukturom, vrlo smo dobro prepoznati kao nautička destinacija te ćemo učiniti sve kako bismo tu poziciju u nadolazećim godinama dodatno ojačali.
- Uspijevamo li, gospodine Staničić, ove godine izići na kraj s radnom snagom? Jesmo li ovisni o uvoznim radnicima ili za njima nema velike potrebe jer se turistički sektor, s obzirom na epidemiološke mjere u nas i u zemljama odakle nam dolazi najviše gostiju, još nije sto posto zahuktao?
- Pitanje radne snage u turizmu je problem koji nas prati dugi niz godina, ali vrhunac je doživio ove godine. Mnogi zbog nestašice domaće radne snage nade polažu u inozemne radnike, a to su prije svega osobe iz zemalja izvan Europske unije, odnosno iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Uz održavanje niskog broja zaraženih i dobru epidemiološku sliku nedostatak radnika trenutno je najveći izazov turističkog sektora. Znam da se hotelijeri, kao i nadležne institucije, trude doći do najboljih rješenja kako bi se ubrzale procedure, odnosno ublažili svi instrumenti zapošljavanja stranih radnika i kako bi se otvorili svi objekti za koje trenutno postoji potražnja.
- Što se privatnog smještaja tiče, tu smo, slobodno možemo reći, nadmašili mediteransku konkurenciju zbog brze registracije novih iznajmljivača i prilično fleksibilnih uvjeta rada. To je, s druge strane, dovelo do fenomena da čak i hotelijeri, bježeći od visokog PDV-a, postaju iznajmljivači paušalisti, umjesto da potonji "rastu" i od obiteljskog posla grade onaj koji će stvarati dodatnu vrijednost i nova radna mjesta u široj zajednici. Kako tome stati na kraj?
- Objekti u domaćinstvu tijekom pandemije pokazali su se kao važan adut hrvatskog turizma jer su zbog svojih karakteristika omogućavali provođenje kvalitetnog odmora u okvirima promijenjenih zahtjeva i potreba turista kao posljedice pandemije koronavirusa. Uz vrlo dobru disperziranost objekata u domaćinstvu, koji se mogu pronaći na različitim destinacijama, u kontekstu pandemije turistima je naročito zanimljiv segment kuća i vila za odmor koje omogućavaju izoliranje od drugih gostiju uz dodatne usluge koje doprinose boljoj kvaliteti odmora. Podsjećam i da je u tijeku izrada nove strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine koja će biti programsko polazište za daljnji razvoj turizma, odnosno u kojoj će kao prioritet, među ostalim, biti istaknut razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma pa će u tom smislu biti obuhvaćen i daljnji razvoj smještajne strukture i svih vrsta kapaciteta.