Prošle godine u Hrvatskoj je prijavljeno ukupno 4.485 sumnji na nuspojave lijekova, dvostruko manje nego u 2021. godini, kada je HALMED zaprimio čak 9.966 takvih prijava, otkriva Novi list.
Najviše se prijavljenih nuspojava, više od 1.700, odnosilo na citostatike, a oko 1.400 na lijekove za živčani sustav. Na trećem mjestu po učestalosti nuspojava bili su antibiotici, s nešto više od tisuću prijavljenih nuspojava.
Najčešće se korisnici lijekova žale na pospanost, vrućicu, mučninu, glavobolju, proljev, slabost, umor, crvenilo, povraćanje i osip. To su nuspojavama karakteristične za klasične sintetske lijekove. Nuspojave su obično su blagog karaktera i prolaze kroz nekoliko dana, bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje, analgeticima i antipireticima.
No, među 2.616 prijava sumnje na ozbiljne nuspojave lijeka, 1.896 odnosilo se na medicinski značajno ozbiljno stanje, 384 tražilo je hospitalizaciju, 117 bilo je ugrožavajuće za život, a u 178 slučajeva radilo se o smrti kod koje se sumnjalo na povezanost s nuspojavom lijeka.
U najvećem broju smrtnih slučajeva pacijenti su imali tešku osnovnu bolest, primjerice zloćudnu ili nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa, što otežava procjenu uzročno-posljedične povezanosti između primjene lijeka i nuspojave. Od svih prijavljenih nuspojava, 82 posto pripisano je pretjeranom farmakološkom učinku lijeka, a 15,8 posto pripisano je imunoalergijskoj reakciji - doznaje Novi list.