StoryEditorOCM
Hrvatska i svijet‘pokret otoka‘ upozorava

Hoćemo li uskoro na plaže moći samo s ulaznicom?! ‘Premijeru, to je nedopustivo, pa nije more samo za tajkune!‘

Piše Damir Tolj
18. kolovoza 2022. - 15:40

Eto klasične Hrvatske: usred ljeta, dok su jadranska kupališta puna do čepa, stiže upozorenje – novi Zakon možda podigne ogradu između nas i naših plaža!

Možda dijelovi pomorskog dobra postanu ekskluzivni, možda nam država ograniči pristup nekim kupalištima i uvalama. Možda ćemo plaćati ulaznicu. I još trista čuda...

– Ograničavanje pristupa plažama, ograđivanje i naplaćivanje, pa to bi bila crvena krpa za sve nas! To bi bio korak prema privatizaciji mora, što je nedopustivo. Mi želimo to pomorsko dobro kao naš iznimno vrijedan resurs, možda i zadnji takav. Želimo ga štititi na održiv način, želimo da se njime upravlja i gospodari na održiv način, da se novim, kvalitetnim Zakonom sve jasno definira: što se može, na koji način, gdje, zašto, koliko dugo i slično. Da ne dođu sutra ljudi s novcem i preuzmu naše plaže na neke dugotrajne koncesije i tako provedu nekakvu privatizaciju javnog dobra.

Kazali su nam to Maja Jurišić i Marko Bertolino, predsjednica i član udruge "Pokret otoka", stručnjaci za pomorsko dobro i održivi razvoj. Upravo je ta udruga podignula temperaturu u javnosti objavom otvorenog pisma premijeru Andreju Plenkoviću, resornom ministru Olegu Butkoviću i njegovu državnom tajniku Josipu Bilaveru.

image
Jure Miskovic/Cropix

Nema odgovora

Iz naslova pisma odmah je jasno o čemu se radi: "Donosi li nam novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ograničavanje i ograđivanje morskih plaža za javnost?"

Ukratko, u pripremi su novi propisi koji će uređivati čitavo jedno golemo područje – pomorsko dobro. A plaže su tek jedan njegov dio. Razumije se, svima posebno zanimljiv, pa dovoljno je samo pogledati koliko je ljudi, naših i stranaca, upravo na jadranskim žalima.

"Pokret otoka" reagirao je otvorenim pismom premijeru strahujući da nam se svašta sprema i da mnogi toga nisu još svjesni. Prema riječima naših sugovornika, udruga je uključena u proces tek u zadnji tren. Iako su još 2017. godine, kad se govorilo o potrebi zakonskih izmjena, bili čak i dio radne skupine.

Sada su od državnog tajnika Bilavera dobili materijale na koje su poslali brojne komentare i prijedloge, ali do danas nisu zaprimili odgovore nadležnog ministarstva. Pa su htjeli animirati i saborske zastupnike, ali i javnost.

image
Duie Klarić/Cropix

Maja Jurišić naglašava:

– Smatramo da ovakav prijedlog nije ni blizu spreman za javnu raspravu i Sabor, zato smo išli na otvoreno pismo premijeru.

A Bertolino ističe:

– Novi prijedlog Zakona predvidio je mogućnost isključenja opće upotrebe za plaže, što mora postojati u zakonu, ali mi tražimo da to bude iznimka, na vrlo kratak rok, privremeno. Na primjer, kad je u pitanju organizacija koncerta na plaži. Ili slično. A ne da neki privatnik sutra privatizira i ogradi plažu pred svojom vilom.

Neugodno iznenađeni

"Pokret otoka" podsjeća na to da je pomorsko dobro od javnog interesa i u vlasništvu Republike Hrvatske, te da se njime može gospodariti jedino putem koncesija.

– Ako dopustimo olako dobivanje koncesija s isključenjem opće upotrebe, smatram da nanosimo štetu svim našim građanima i gostima – drže u "Pokretu otoka".

Neugodno su ih iznenadile predložene izmjene Zakona. Uočili su više spornih stavki i jasno im je da je pojam pomorskog dobra puno širi od plaža, pa čak i da se općenito uvođenje pojma ograničenja opće upotrebe pomorskog dobra u članku 11. može odnositi i na nautičke luke, luke otvorene za pomorski promet, luke posebne namjene – pa naravno da se nećemo kupati u lukama ili šetati bez ograničenja carinskom zonom – ali opreza nikad dosta:

image
Tonci Plazibat/Cropix

– Ostali smo zatečeni predloženim stavkama koje eksplicitno omogućavaju ograničenje opće upotrebe pomorskog dobra, njegovo ograđivanje i čak potencijalnu naplatu ulaska na morske plaže diljem obale i otoka kojim bi se svim građanima Republike Hrvatske, kao i ostaloj javnosti, onemogućilo neometano javno korištenje pomorskog dobra i plaža. Smatramo dijelove prijedloga Zakona nedopustivima i potpuno kontradiktornim svemu za što smo se zalagali i komunicirali svih ovih godina naglašavajući važnost zaštite našeg najvećeg društvenog, turističkog i gospodarskog potencijala – pomorskog dobra, koje povijesno i kulturološki predstavlja iznimno važan resurs za sve naše građane i posjetitelje.

image

Maja Jurišić, predsjednica udruge ‘Pokret otoka’

Jakov Prkić/cropix

Javna upotreba

Štoviše, Maja Jurišić ističe predloženi članak 46. u novom zakonskom prijedlogu:

– Tamo eksplicitno piše da planovi upravljanja pomorskim dobrom koje izrađuju lokalne vlasti trebaju definirati na kojim će se uređenim morskim plažama ograničiti upotreba pomorskog dobra, potencijalno ga ograditi i naplaćivati. Dakle, pokušava se urediti i razgraničiti koje su plaže javne, a koje su u kategoriji uređenih morskih plaža. Javne su jasne, a ove druge, uređene morske plaže su one na kojima će biti određenih investicija i gospodarske djelatnosti, koje će se dati pod koncesiju hotelima, kampovima… E, na takvim plažama može se donijeti odluka o ograničenju upotrebe, ograđivanju i naplati. Dosad, u postojećem Zakonu, nije postojala takva stavka.

Prema njezinim riječima, ne smije se dogoditi ni na jednoj plaži da ona u potpunosti bude isključena od javne upotrebe. Ukratko, ne smije se ograničavati javni pristup plažama za račun bilo čije gospodarske ili kakve druge djelatnosti i koristi, a na štetu građana. Plaže oduvijek koriste svi, tako treba i ostati. Mireći gospodarski i javni interes, uz održivu i razumnu ravnotežu. Ne može sve biti samo komercijalno.

image
Jure Miskovic/Cropix

Mediteranska priča

– Ne želimo u Hrvatskoj gledati ono što vidimo u Italiji ili Grčkoj: plaže za siromašne i plaže za bogate, one zatvorene, privatne, s ulaznicom ili samo za goste hotela ili kampa. U mnogim zemljama Mediterana građani se nisu ni pobunili, nisu shvaćali što se događa dok nije bilo kasno. Budete li u prilici, pogledajte još ovog ljeta kako to izgleda po susjedstvu – kažu naši sugovornici.

’Dobar model završio u ladici’

”Prije pet godina smo, zajedno s brojnim dionicima u radnoj skupini za izradu prijedloga Zakona, zajedničkim znanjem i iskustvom razrađivali najbolje modele korištenja pomorskog dobra s osobitim naglaskom na plaže. Svima nam je bio cilj zaštititi pomorsko dobro od devastacije, ograničavanja pristupa i privatizacije te zadržati pojam javnog dobra kako bismo svim građanima i posjetiteljima omogućili neometano kupanje i odmaranje na našoj obali i otocima. Odlaskom državne tajnice Maje Markovčić Kostelac na drugo radno mjesto, nažalost, cijeli je proces naprasno prekinut te je tadašnji prijedlog Zakona nakon brojnih sati rada – završio u ladici”, kaže se u otvorenom pismu premijeru.

image
Matko Biljak

Nužno je 30 posto ostaviti za javnu upotrebu

– Kao primjer dobre prakse, državnom tajniku Bilaveru poslali smo Pravilnik o gospodarskom korištenju pomorskog dobra koji smo 2017. godine izradili sa Splitsko-dalmatinskom županijom i koji je mogao svima poslužiti kao primjer kojim se pronašao način pomirenja privatnog i javnog interesa prilikom koncesioniranja morskih plaža – kažu Jurišić i Bertolino.

– Pa je tako, konkretno, kod koncesioniranih plaža u splitskoj regiji definirano da je nužno 30 posto površine ostaviti za javnu upotrebu te osigurati pješačke koridore kojima svi koji žele mogu neometano ući u more. Praksa je pokazala da su na ovaj način zadovoljeni i privatni i javni interesi te da poduzetnici i građani, na mjestima gdje se zakoni poštuju, mogu kvalitetno živjeti u suživotu.

Svako ograničavanje pristupa moru i pomorskom dobru je ugrožavanje ljudskih prava te će zasigurno prouzrokovati niz negodovanja građana, javnih otpora i protesta, što će dugoročno narušiti odnose u zajednici i investicijski potencijal na obali i otocima – ističe dvoje stručnjaka.

Što se i kada može ograničiti?

Članak 11. predloženog Zakona:

(1) Na dijelu pomorskog dobra, sukladno ovom Zakonu, opća upotreba pomorskog dobra se može ograničiti, a iznimno isključiti na određeno vrijeme temeljem koncesije, odobrenja za posebnu upotrebu, davanjem prava na privremeno korištenje pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.

(2) Ograničenjem opće upotrebe pomorskog dobra smatra se ograđivanje ili drugo onemogućavanje pristupa dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate korištenja pomorskog dobra, kada je takvo ograničenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.

(3) Isključenjem pomorskog dobra iz opće upotrebe smatra se korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno ili djelomično isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra, kada je takvo isključenje dopušteno važećim ugovorom o koncesiji, ugovorom o posebnoj upotrebi ili ugovorom o privremenom korištenju pomorskog dobra te davanjem luke otvorene za javni promet na upravljanje lučkoj upravi.

(4) Stupanj ograničenja i isključenja pomorskog dobra iz opće upotrebe te svrha koja se time ostvaruje, utvrđuje se odlukom o dodjeli koncesiji, odlukom o davanju odobrenja za posebnu upotrebu te odlukom o davanju pomorskog dobra na privremeno korištenje.

’Neće se olakšati ograđivanje’

”Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama još je u izradi, ali možemo potvrditi kako se ni u kojem slučaju ne može govoriti o tome kako će novi Zakon olakšati ograđivanje i naplatu ulaska na plažu”, priopćeno je iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Ističu kako je situacija upravo suprotna, jer bi Zakon koji se priprema, u odnosu na postojeći zakon koji uređuje pomorsko dobro, trebao jasnije i detaljnije propisati postupke i obveze koje imaju davatelji koncesije, koncesionari, kao i posljedice za koncesionare koji krše obveze iz koncesije.

Također će se obvezati sve jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pomorsko dobro da ga štite i unaprjeđuju, kroz planove uređuju vrste plaža u skladu sa svojim potrebama te pomorskim dobrom upravljaju na transparentan način.

Riječ je o Nacrtu prijedloga Zakona koji je u izradi i na kojem radi Radna skupina koju čine stručnjaci iz redova profesora te stručnjaka iz područja pomorstva i pomorskog dobra, pojasnili su iz MMPI-ja.

”Uz to, stručne službe Ministarstva, odnosno državni tajnik Josip Bilaver u više su navrata bili u kontaktu s predstavnicom ‘Pokreta otoka’ te je zatraženo i dobiveno njihovo mišljenje, koje će zasigurno biti od koristi prilikom oblikovanja teksta Nacrta prijedloga Zakona”, istaknuli su.

Iz Ministarstva su zahvalili na svim dosad pristiglim komentarima te su izrazili uvjerenje kako će uz njihov doprinos pripremiti kvalitetan Zakon koji će zaštititi pomorsko dobro, jedan od najvrjednijih prirodnih resursa Hrvatske.

”Nakon što bude završen i sam tekst, bit će objavljen na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću, gdje će svi zainteresirani imati priliku dati svoje komentare i tako doprinijeti izradi samoga Zakona.”

 

24. studeni 2024 02:34