Hoćemo li se još kupati u moru? Klimatolog objasnio zašto je naglo zahladnjelo

Hrvatsku je zahvatila drastična promjena vremena. Uz velike količine kiše, temperatura zraka je, posebno u unutrašnjosti zemlje znatno pala. 

Zabilježene su i neuobičajeno niske temperature za ovo doba godine. U prosjeku je u ovo doba godine uobičajena dnevna temperatura oko 25 Celzijevih stupnjeva, no i danas će biti znatno niža, javlja HRT. 

Atmosferska strujanja razlog su nagle promjene vremena i pada temperature kojima svjedočimo ovih dana.

- Na području Europe postoji granica između toplije zračne mase na jugu i relativno hladnije zračne mase na sjeveru Europe i ta granica je gotovo postojana. Na njoj nastaju određeni valni poremećaji i dolazi do razmjene zračnih masa od juga na sjever, ovisno o smjeru vjetra ili obrnuto, od sjevera prema jugu. Mi se sad nalazimo u zoni kada imamo strujanja sa sjevera prema jugu i ta relativno hladnija zračna masa sa sjevera je prodrla na naše područje, a ona je često povezana sa stvaranjem ciklonalnih vrtloga koji u ovom slučaju nastaje na području Sredozemlja zbog položaja Alpi, jer taj hladniji zrak privremeno zastane i on stvara sekundarni vrtlog na području Mediterana. I te ciklone koje su najčešće vrlo duboke i jake,  donose na područje Hrvatske znatnije količine oborina, dakle i preko 100 milimetara po četvornom metru, a to u ovom slučaju vrijedi i za šire područje, pa možemo očekivati i poplave na rijekama, rekao je u emisiji "Studio 4" klimatolog dr. sc. Krešimir Pandžić.

Praćenja vremena pokazuju da su ekstremne prilike sve češće i jače izražene, uključujući i količine oborina, a istovremeno imamo izražene suše, kao što je slučaj u Hrvatskoj.

- To je nepovoljno u odnosu na prethodno stanje, imamo duga sušna stanja, onda opet jake oborine koje se izluče u relativno kratkom razdoblju, a i to na neki način šteti formiranju stabilnih vodnih rezervi, rekao je klimatolog.

Podaci govore da je na globalnoj razini došlo do zatopljenja od 1,2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, od 1850. do 1900. godine.

- Taj prosjek nije jednolik na cijeloj Zemlji, pa je tako najizraženije zatopljenje prema polovima, europskom kopnu, zatim dijelu Sjeverne Amerike, a na južnoj hemisferi to je zatopljenje manje. Postoje određene razlike i po sezonama. Na primjer, zatopljenje na području Sredozemlja tijekom ljeta je izraženije nego u drugim dijelovima Europe i svijeta, što može donekle utjecati na priljev turista koji su naučili da je recimo srpanj najpovoljniji mjesec. Istraživanje je pokazalo, ako se ovakav trend zatopljenja nastavi, da mogu ti dijelovi godine postati razmjerno neugodni za turiste, pa bi možda u posezonama, koje su inače toplinski gledano proširene, moglo doći do određene kompenzacije toga djelovanja u području turizma, rekao je Pandžić. 

Globalno gledano, smanjila se snježna površina, kao i površina stalnog leda.

- Teško je reći da su ove varijacije samo posljedica globalnog zatopljenja jer je bilo u dalekoj prošlost razdoblja s manje snijega, recimo 10, 20 godina, pa bi uslijedilo razdoblje s više snijega. Još je upitno je li manjak posljedica samo globalnog zatopljenja ili kombinacije s nekim drugim čimbenicima, rekao je klimatolog za HRT.

Mora se zagrijavaju. 

- Slično kao i kopno, grije se more, ali nešto sporije. Ti procesi u moru su sporiji, ali mogu također uzrokovati znatne promjene u drugim elementima klime, kao što su pojave atmosferskih poremećaja, njihova učestalost, pa čak i snijeg indirektno, izjavio je Pandžić.