Broje li automobili s dizelskim motorima svoje zadnje godine na europskim cestama?
Pitanje je to koje se otvorilo nakon što je Savezni upravni sud u Leipzigu donio presudu prema kojoj njemački gradovi i općine mogu na svome teritoriju zabraniti vožnju dizelašima starijih godišta zbog prekoračenog ispuštanja dušikovih dioksida. Savezni je sud zapravo dao za pravo nižim, pokrajinskim pravosudnim instancijama u Stuttgartu i Düsseldorfu koje su još lani zabranile prometovanje automobila te vrste, a njegova odluka ima zakonski učinak u cijeloj Njemačkoj.
'Štetnih' 12 milijuna
Prema nekim računicama, njezinim se cestama u ovome trenutku vozi oko 12 milijuna automobila koji ne ispunjavaju ekostandard Euro 6. Da ne bi najednom došlo do "revolucije", sud je ostavio prijelazno razdoblje za Euro 5 dizelaše, kojima prometovanje ne može biti zabranjeno prije 1. rujna 2019. godine.
Ova odluka u slučaju Hrvatske sada otvara dva pitanja: prvo, hoće li dobar dio otpisanog kontingenta iz Njemačke, inače našeg tradicionalnog tržišta, završiti na ovdašnjim cestama, a kao drugo, koliko će se to odraziti u glavama kupaca novih automobila?
Za dr. Željka Marušića sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti i jednog od najpoznatijih prometnih stručnjaka u nas, ovdje se radi svemu drugome prije negoli ekologiji:
- Posrijedi je prije svega interes krupnog kapitala, velikih igrača koji žele dati zamah novom investicijskom ciklusu u autoindustriji i svemu onome što ona gospodarski veže. Ovo je tek jedna međufaza do potpunog prijelaza na električni pogon. Zato su i benzinski motori proizvedeni ove godine jedna vrsta hibrida, jer imaju alternatore podesivog napona - pojašnjava dr. Marušić.
Što je zdravije!?
On krivi kemijsku struku i bez sustezanja kaže da je "i korumpirana i kompromitirana"...
- Sjetite se da su nam godinama tupili kako je margarin zdraviji od maslaca, da bi u jednom čudnom kopernikanskom obratu najednom maslac označili kao taj koji je zdraviji. Cijena mu je otišla u nebo i zaradili su se stotine milijardi na svjetskom tržištu. Ili slanina koju se izbjegavalo u širokom luku, a danas je maltene zdravija od lososa. Ovakvih slučaja mogu vam nabrojiti na desetke, ako ne na stotine - navodi dr. Marušić.
Dizelaši su na zao glas dospjeli zbog dušikovih oksida, kao i čađi koju ispuštaju, ali zagrebački stručnjak tvrdi kako ni to ne stoji:
- Može se raditi o jednom ili drugom, a nikako paketu, jer dušični oksid isključuje čađu i obratno. Ako je problem čađa, pa dizelski motori nove generacije imaju filtre koji njegovu emisiju znatno smanjuju. Isto tako za dušične okside postoje redukcijski katalizatori koji su se dokazali u praksi. Ali što se u narodu kaže, jednu se dlaku želi sada rezati na pet mjesta. To nema veze s ekologijom, jer da ima, onda bi se uzelo u obzir da diezlski motori ispuštaju manje CO2, mogućnost zapaljenja je smanjena za čak desetak puta, plus potrošnja, sigurnost vožnje... - reda argumente dr. Marušić.
Stvorena je psihoza
Bilo kako bilo, trgovci već osjećaju efekte njemačkih odluka. Na istu smo situaciju naišli kod onih koji prodaju bilo nova, bilo stara vozila.
- Dojma sam da je stvorena psihoza, a da su ljudi vrlo malo informirani. Vidim to po njihovim pitanjima. Kada im objasnite da se odluka ne tiče novih vozila po standardu Euro 6, kao i da se već radi na njegovoj novoj verziji, onda odahnu - ispričao nam je Milan Vrtlar, voditelj prodaje u Auto "Davoru", jednom od Peugeotovih dilera.
A da će hrvatski kupci teško odustati od dizelaša, ilustrira sljedećim podatkom:
- Od nekih 40 prodanih 3008-ica, imali smo 39 narudžbi za one s dizelskim motorom i svega jednu za benzinca.
S potpuno istim pitanjima su suočeni i uvoznici rabljenih vozila, ali tvrde da prodaja ne pada...
- Ista je situacija bila kada se početkom prošle godine govorilo o poskupljenju zbog posebnog poreza, kao i ove o drastičnom pojeftinjenju automobila. Ni jedna, ni druga prognoza se nije ostvarila, pa ne mislim ni da će sada ove s dizelašima - kaže Filip Đeldum, direktor auto salona "Kramar", koji isključivo u ponudi drži uvezena vozila s dizel pogonom.
- Iskreno govoreći, ja vam ne vjerujem puno ni u priče da će Nijemci odustati od dizelskih motora. Autoindsutrija tamo drži 50 posto BDP-a i da Angela Merkel ide protiv toga, prosto sumnjam?! - veli Đeldum.
Rumunjska, Bugarska...
Ne dijeli ni bojazan da bi Hrvatska mogala postati tržište ni za desetke tisuća otpisanih njemačkih vozila.
- Puno je izvjesnije da će ona završiti u Rumunjskoj ili Bugarskoj, jer oni, za razliku od Hrvatske, nemaju nikakvog ograničenja ni za Euro 3 generaciju - pojašnjava.
- Po meni doći će val, ali neće biti riječi ni o kakvom tsunamiju s uvozom polovanjaka - na istu će temu dr. Marušić.
Ipak ima savjet potencijalnim kupcima dizelaša:
- Najbolje im je da malo pričekaju. Može im se desiti isto kao i kupcima bitcoina da sada prođu za 10 posto jeftinije, a za dva-tri mjeseca izgube 20 ili 30 posto vrijednosti. Isto tako, neka im na pamet ne pada da rade softverske i hardverske preinake kako bi udovoljili ekostandardima (oko 1500 eura, op. Z.Š.). Preskupo je da bi im se isplatilo. Tko zna, možda za dvije-tri godine ista struka proglasi dizelaše najčišćim motorima?!
Koliko ih je uvezeno lani?
U Hrvatsku je prošle godine uvezeno oko 55 tisuća rabljenih automobila. Uvjerljivo najviše ih je bilo s dizelskim motorima – 87 posto.
Najviše se uvozilo iz Njemačke, i to proizvedenih 2005.-2015. godine, što znači da se radi o Euro 4 i Euro 5 standardima.
Neslavno smo peti
Hrvati zuzimaju peto mjesto na ljestvici ekološki najškodljivijih vozača. Neslavno prvo mjesto, na osnovi podataka Europskog udruženja proizvođača automobila (EAMA) i Svjetske zdravstvene organizacije koje su obradili iz britanskog Eco Expertsa, drže Česi, a slijede ih Poljaci i Estonci. Pri tom se u obzir uzelo prosječnu starost automobila, njihov broj na tisuću stanovnika, postotak onih na alternativna goriva, te općenitu zagađenost zraka. Prvaci u poštivanju ekostandarda su Šveđani.
Dr. Željko Marušić:
Posrijedi je prije svega interes krupnog kapitala, velikih igrača koji žele dati zamah novom investicijskom ciklusu u autoindustriji
Dizelski motori nove generacije imaju filtre koji emisiju čađe znatno smanjuju. A za dušične okside postoje redukcijski katalizatori koji su se dokazali u praksi