Hoće li gradonačelnici i župani postati mali bogovi, a vijeća skupovi "bezveznjaka bez mozga"

 
 
Profesor s Pravnog fakulteta i stručnjak za javnu upravu Ivan Koprić smatra da bi prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi trebao biti odbijen, te upozorava na opasnost da župani i načelnici, kojima se smanjuje odgovornost, preuzmu nacionalnu politiku.

"Ovaj nacrt trebao bi biti odbijen tako da se pojedine ugrađene ideje više nikada ne vrate u sustav lokalne samouprave. Na djelu je 'obogotvorenje' lokalnih čelnika nakon što su već ranije preuzeli nadzor nad javnim ustanovama i poduzećima na lokalnoj razini", izjavio je za Hinu Koprić nakon što je Ministarstvo uprave 18. rujna otvorilo javnu raspravu o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.


 
Upozorava da njime načelnici i župani prerastaju u "mala božanstva", dok se lokalna predstavnička tijela pokušava svesti na "skupove bezveznjaka koji nemaju mozga i bave se, kako to resorni ministar stalno tvrdi, trgovinom i korupcijom".
 
"Predložena zakonska izmjena je štetna i treba ju u cijelosti odbiti. Bilo bi bolje da se ništa nije radilo, nego što se pokušava isforsirati ovakav zakon", ističe Koprić koji očekuje da saborska oporba oštro ustane protiv pokušaja donošenja ovakvog zakona.
 
Ministarstvo uprave 18. rujna otvorilo je trotjednu javnu raspravu o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, a najvažnije izmjene vezane su uz nova pravila za rušenje gradonačelnika, načelnika i župana zbog neizglasavanja proračuna.
 
Uz obrazloženje ministra uprave Lovre Kuščevića da se time jača politička stabilnost i smanjuje mogućnost učestalog održavanja prijevremenih izbora, ubuduće bi se zbog neizglasavanja proračuna raspuštali vijeće ili skupština, a lokalni čelnik ostajao bi na dužnosti i dobio bi još jednu priliku za donošenje proračuna.  
 
"Tek ostaje vidjeti kako će se to odraziti na dinamiku u strankama i na nacionalnoj razini, ali već sada se vidi da župani i načelnici preuzimaju nacionalnu politiku. Vodeći ljudi Ministarstva uprave bivši su općinski načelnici ili gradonačelnici. Mislim da to dosta govori o namjerama da se zacementira postojeće neodrživo stanje koje onemogućuje reformu kojom bi lokalna samouprava postala servis građanima.", izjavio je Koprić.
 
Hrvatski građani, upozorava, sve više postaju zatočenici načelnika, koji su doduše izabrani neposredno, ali s jednakim mandatom kao i vijeća, te sa značajno većim ovlastima od vijeća i mogućnostima utjecaja na lokalnu zajednicu, lokalne medije i lokalno civilno društvo.
 
"Vijeće skoro pa nema nikakve mogućnosti da se načelniku suprotstavi, da ga upozori, a sve više mu se ograničavaju i mogućnosti da uopće sazna što načelnik radi i na što troši novac", ističe Koprić.



Obrazloženje Ministarstva o jačanju stabilnosti lokalne vlasti smatra potpuno neosnovanom navodeći "brojke koje  sasvim demantiraju ocjenu o nestabilnosti".
 
"U razdoblju 2009.-2017., otkako se načelnici i župani biraju neposredno, u prosjeku je godišnje bilo svega devet slučajeva raspuštanja lokalnih predstavničkih tijela. Ako znamo da ima 576 jedinica, onda je to vrlo mali postotak", navodi Koprić.
 
Upozorava i da ministar Kuščević  polazi od pogrešne pretpostavke da "vijeće mora prihvatiti proračun kakav načelnik predloži ". Zašto bi se predstavnici građana koji odobravaju lokalne prihode, investicije, troškove, morali složiti s bilo kakvim proračunom kojeg predloži načelnik? Njihova je uloga, a tako je i svuda u svijetu, da i kroz proračunski proces nadziru rad načelnika, u korist građana i lokalne zajednice.
 
Umjesto jačanja načelnika, Koprić priželjkuje jačanje položaja vijeća, kao i položaja građana kojih se lokalna samouprava najviše tiče. "Stabilnost vlasti je pozitivna samo dok ne postane okamenjena, nenadzirana, neodgovorna i nesmjenjiva. U protivnom je stabilnost vlasti negativno svojstvo, koje se ne smije zagovarati ili štititi", poručuje.
 
 Od najvećih novosti koje donose zakonske izmjene, Koprić izdvaja jačanje pozicije načelnika te jačanja utjecaja Vlade na sustav pomoću povjerenika koje ona imenuje u određenim situacijama.
 
Na prvom mjestu upozorava da se građanima ograničava mogućnost pokretanja opoziva načelnika, ne samo 12 mjeseci nakon izbora nego ni 12 mjeseci prije sljedećih redovitih lokalnih izbora. Dosad je postojala teorijska mogućnost da građani tri puta za jednog mandata pokrenu opoziv, a sad je to svedeno na samo dva puta, te se time, kaže, značajno ograničava odgovornost načelnika prema građanima.
 
S druge strane olakšava se smjena pročelnika upravnih odjela, koji bi trebali biti profesionalci,  lokalna se administracija dodatno politizira, a ukida se i ograničenje na samo jedan upravni odjel u manjim općinama i gradovima.
 
"To je izravno na štetu racionalnosti lokalne organizacije i sigurno će dovesti do još više zapošljavanja raznoraznih političkih uhljeba u manjim jedinicama. Osim toga, upravnim se odjelima i profesionalnim službenicima oduzima mogućnost da nadziru rad lokalnih ustanova i poduzeća. Sad se ta ovlast briše. Do čega će to sve dovesti, samo bog zna", kaže Koprić.


 
Tek na trećem mjestu Koprić spominje izmjene zakona koje se odnose na slučaj da lokalno vijeće do kraja godine ne donese proračun, te ističe kako "ne postoji nikakva sankcija ako načelnik predloži potpuno neadekvatan, nerealan, za lokalnu zajednicu štetan ili čak i proračun koji je izravno suprotan nekom zakonu". Ispada da bi u svim tim situacijama vijeće ili moralo usvojiti takav prijedlog proračuna ili odbiti, pa će onda ono, a ne načelnik koji ga je predložio, biti raspušteno.
 
"No, ako i novo vijeće u roku od 90 dana od svojeg konstituiranja ne usvoji prijedlog proračuna, onda se opet raspušta i to novo vijeće i istodobno razrješava načelnik, pa se u istoj toj godini i po drugi puta održavaju prijevremeni lokalni izbori. Tamo gdje se to dogodi, troškovi izbora će se udvostručiti, naspram ovoga što imamo sada. Dakle, i taj „argument" o smanjenju troškova izbora je falsificiran. No, što je time dobiveno? Dobiven je mir za načelnika, koji može dovesti do raspuštanja vijeća, a zatim sam vladati lokalnom jedinicom bez ikakve političke kontrole vijeća ili građana nekoliko mjeseci, a moguće, ako se procedura konstituiranja vijeća ili donošenja proračuna oduži, i znatan dio naredne proračunske i kalendarske godine. Je li možda u tome smisao ove zakonske promjene? Ako jest, onda je to štetočinski nacrt koji ne bi smio proći ni sjednicu Vlade, a kamo li proceduru u Hrvatskom saboru", ocijenio je Koprić.
 
Na kraju Vlada i dalje u određenim situacijama u lokalnim jedinicama imenuje svojeg povjerenika, preko kojega može čak i dulje od godine dana kontrolirati lokalnu jedinicu. Pritom se ovlasti povjerenika proširuju, pa on donosi odluke o imenovanjima i zaključuje ugovore koje ne jamče ni transparentnost, ni nadzor lokalnog stanovništva.
 
Koprić ističe da je riječ o "nedemokratskom suspendiranju lokalne demokracije", zbog čega je više puta bezuspješno predlagao da se Vladina povjerenika sasvim izbaci iz našeg sustava", jer u tome odudaramo od međunarodnopravnih standarda.