Sezona je kolinja, a bliže se i božićni blagdani pa mnoge zanima kakva će biti cijena svinjskog mesa. Ono je, naime, sve skuplje i do jučer "prosječna" svinjska šnicla počela se svrstavati u cjenovni red s telećima, a sama svinjetina uspoređivati s janjetinom.
Državni zavod za statistiku objavio je nedavno da je u drugom tromjesečju ove godine, a u usporedbi s istim razdobljem lani, cijena svinja i svinjskog mesa porasla čak za 36,3 posto. Problem je u tome što Hrvatska, nekoć samodostatna u proizvodnji svinjskog mesa, sve više ovisi o uvozu istog – godišnje uveze oko 125.000 tona za oko 250 milijuna eura. A na europskom tržištu, odakle ga uvozi, cijena svinjskog mesa također raste jer se proizvodnja smanjuje.
“Normalno je da cijena svinjetine raste, a na to tek manjim dijelom utječe afrička svinjska kuga. Uveli smo euro, a s njim i europske cijene. No morate znati – nije svinjetina skupa, nego je naš životni standard loš. I tu priča završava. Proizvodnju smo uništili pa ovisimo o drugima. Kad netko kihne u Švedskoj ili Norveškoj, mi se razbolimo. Tako je i sa svinjetinom. Dostatni smo 50 posto, možda već i ispod toga”, rekao je za N1 Damir Jagić, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.
Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac kaže, pak, da je trenutna cijena svinjskih polovica oko 220 eura za 100 kilograma kod velikih proizvođača, dok se cijena na malo kreće od 2,50 do 3 eura za kilogram žive vage teških svinja (onih preko 170 kilograma), a kod onih lakših od 2,20 do 2,60 eura za kilogram.
“Prije godinu dana cijena je bila maksimalno do 1,50 euro, a sada je 2,50 eura. Znači, kilogram svinjetine poskupio je u godinu dana za jedan euro”, kaže Kuterovac.
Problema će biti, smatra on, uoči božićnih blagdana, posebice sa svinjskim mesom malih proizvođača.
“Oni su do sada imali značajan udio na tržištu, doduše neformalnom. Vidjeli smo sada da se, prema novom popisu, u registru pojavilo novih 140 tisuća svinja. To je upravo onaj dio koje drže mali uzgajivači i koji lokalno trguju tim svinjama. Taj će dio polako nestajati jer će se smanjiti proizvodnja onih svinjogojaca koji ne ispunjavaju biosigurnosne uvjete. Bit će, dakle, manje svinja kod tih uzgajivača – susjeda i znanaca – kod kojih su se ljudi do sada lokalno snabdijevali, najčešće pred Božić. Taj manjak neće biti moguće nadomjestiti drugdje, nego u redovnim kanalima prodaje – u trgovačkim lancima i mesnicama”, objašnjava Kuterovac.
Cijena svinjetine rast će jer raste i u Europi. A tamo, kaže za N1 Jagić iz Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja, više nema viškova kao do sada.
“Mi smo se hranili tim viškovima svinjetine iz Europe po dampinškim cijenama. O kvaliteti tog mesa ne bih. Sada tih viškova više nema toliko, a nikome u Europi nismo toliko dragi da bi nas jeftino hranio”, kaže.
Jagić tumači da je “kvaka” u tome što je Hrvatska s europskog tržišta kupovala svinjsko meso koje je uglavnom bilo pred istekom roka trajanja ili je potjecalo iz robnih rezervi.
“I kako onda meso mojih svinja, koje je prve klase, može konkurirati cijeni te svinjetine”, zapitao se Jagić koji svinje uzgaja već 25 godina.
I Kuterovac ističe da će cijene svinjskog mesa kod nas dugoročno ovisiti o cijenama u Europskoj uniji.
“Većina prasadi dolazi iz EU-a, kod nas se kolje i prodaje pa i cijena ovisi o tome kolika je ondje. Teško je predviđati kolika će ubuduće biti, ali valja imati na umu da u EU-u polako pada proizvodnja i prasadi i tovljenika. Tamo više neće biti velikih viškova kao do sada. Proizvodnja u EU-u pala je u dvije godine za 15-ak posto, a Europsko udruženje poljpoprivrednika predviđa da će u sljedeće dvije godine pasti za još 20 posto. Ako se to dogodi, EU će biti ispod stopostotne samodostatnosti u proizvodnji svinjskog mesa. A kad nemate viškova, cijena raste, osobito za zemlje koje, poput Hrvatske, moraju uvoziti više od 50 posto svinjskog mesa. Ne oporavimo li svoju proizvodnju, uskoro ćemo možda morati uvoziti i 70 posto svinjskog mesa”, smatra Kuterovac.
Bez obzira na sve, ne očekuje se nestašica svinjetine, barem ne u iduće dvije godine. No, nastavi li Hrvatska ovisiti o uvozu, cijena svinjetine bi – procjenjuje Kuterovac – mogla bi biti desetak posto viša nego u ostatku Europske unije.
“Jedino što sami možemo učiniti je da osiguramo i povećamo svoju proizvodnju. Nekoć smo proizvodili tri milijuna svinja, nismo ekološki opterećena zemlja i, što se tiče stočarstava, prostor nam je prazan pa možemo podnijeti povećanu proizvodnju. Europa ima problem s ekološkim propisima pa mora smanjivati proizvodnju jer su pretjerali sa stočarskom proizvodnjom. Kod nas je ta proizvodnja znatno manja od ekološkog potencijala koji imamo”, zaključio je u programu N1 Kuterovac.